FOTO, VIDEO: MEGAPROJEKT OD KOJEG ZASTAJE DAH Ogromni most dug je 55 kilometara, a koštao je 55 puta više nego što će koštati gradnja Pelješkog mosta!

Nakon devet godina gradnje, u svibnju ili lipnju ove godine u Kini će se za promet otvoriti most Hong Kong-Zhuhai-Macau, pisao je početkom ove godine China Daily.

Čak i za kineske pojmove, riječ je o istinskom megaprojektu. S ukupnih 55 kilometara dužine, ovo je najduži most na svijetu koji se proteže preko vode. Sagrađen u obliku slova Y, povezuje tri velika grada (Hong Kong, Zhuhai i Macao), a cijela struktura zapravo je spoj mosta i podvodnih tunela. Na primjer, glavni dio strukture sastoji od 22,9 kilometara dugog mota i 6,7 kilometara dugog podvodnog tunela. Koliko je most impresivan, predočava i podatak da je 20 puta duži od slavnog Golden Gate visećeg mosta u San Franciscu.

Mukotrpna gradnja bila je obilježena prekoračenjem rokova, prekoračenjem budžeta, smrtnim nesrećama na radu i nizom drugih nevolja, ali su inženjeri i radnici ipak priveli kraju ovaj megaprojekt. Pritom su koristili najnoviju dostupnu tehnologiju kako bi omogućili da strukture mogu "izdržati" i najveće prirodne katastrofe, poput potresa magnitude 8 po Richertu, udar supertajfuna ili čak udar broda od 300.000 tona u strukturu mosta, pisali su Xie Chuanjiao i Zhao Lei za Telegraph prošle godine.

Nadalje, u strukturu je ugrađeno 400.000 tona čelika, što je 60 puta više nego je bilo potrebno za gradnju Eiffelovog tornja. Na oba kraja tunela koji ide pod morem sagrađena su i dva umjetna otoka, od kojih je svaki ojačan sa 120 ogromnih čeličnih cilindara, visokih 55 metara, širokih 22 metra i teških oko 550 tona, kao i najveći svjetski putnički zrakoplov, Airbus A380.

Glavni projektant mosta Meng Fanchao rekao je da je njegov tim prilikom projektiranja strukture tražio savjet stručnjaka iz različitih polja, od zaštite okoliša, hidrologije, navigacije morskim putevima, avijacije, ekonomije i cijelog niza inženjera koji se bave gradnjom mostova i drugih velikih infrastrukturnih projekata. Konačnu rutu mosta i tunela odabrali su tek nakon pomne evaluacije desetak i više predloženih rješenja, piše Telegraph.

Cijeli projekt koštao je oko 116 milijardi kineskih yuana (18,5 milijardi dolara ili oko 111,5 milijardi kuna, 55 puta više nego što bi koštao Pelješki most prema ponudi kineske tvrtke CBRC), a njegovi projektanti očekuju da mu životni vijek bude 120 godina, oko 20 godina više od "norme" za mostove sagrađene na moru. Kada bude pušten u promet, put od Međunarodne zračne luke Hong Kong do istočne obale Macaua bit će skraćen sa sadašnjih 4 sata na samo 30 minuta, kažu službene procjene. Oko 2030. godine dnevno bi preko njega trebalo prolaziti oko 29.000 vozila i 126.000 putnika, dok će istovremeno iznad podmorskog tunela prolaziti oko 4000 brodova na dan.

Prvi je ideju za gradnju mosta iznio hongkonški tajkun Gordon Wu Ying-sheung davne 1983. godine, a vlasti su ozbiljno počele razmatrati tu ideju tek nakon ujedinjenja s Kinom 1997. godine. Napokon, nakon niza pregovora između vlasti tri grada koja most povezuje Državno vijeće je 2009. odobrilo konačni plan te se počelo s izgradnjom mosta.