INOSLAV BEŠKER Najveća rekonstrukcija crkvenog vrha još od Tridentskog koncila

Vrh Katoličke crkve u ovoj godini očekuju znatnije organizacijske promjene, uključujući dokidanje odnosno spajanje nekih papinskih vijeća te osnivanje barem jedne ili dviju novih kongregacija.

Kao što je poznato, i ta Crkva zazire od naglih ili učestalih organizacijskih promjena. Jedino su pravoslavne crkve tu još inertnije. Kuriju je potkraj XVI stoljeća radikalno preustrojio Siksto V, a od tada se bitne promjene mogu izbrojiti na prste: Inocent XII je stoljeće kasnije instituciju kardinala nećaka zamijenio kardinalom državnim tajnikom; kozmetičke promjene su unijeli bl. Pavao VI 1967 te sv. Ivan Pavao II 1988. Papa Bergoglio je počeo lani, osnovavši Tajništvo za ekonomiju, a ove će godine u veljači, u konsistoriju s Kardinalskim zborom, raspraviti izmjene koje predlaže “G9”, Kardinalsko vijeće osmorice kojemu je na čelu Óscar Andrés Rodríguez Maradiaga, a deveti član je kardinal državni tajnik Pietro Parolin.

To je Vijeće Papi već predložilo osnivanje dviju novih kongregacija: za laike i za milosrđe. Papa ih je već predstavio voditeljima kurijalnih dikasterija, koji su iznijeli primjedbe oko kojih još slijedi usklađivanje: kardinali u konsistoriju još imaju reći svoje, pa i o tome hoće li nove kongregacije smjeti voditi neki laik ili redovnik, a ne obvezatno kardinal.

Kada završi tu fazu, Papa i Kardinalsko vijeće će se pothvatiti reorganizacije Državnog tajništva, glavnog upravnog centra moći Svete Stolice, a onda će razmotriti i predložiti reorganizaciju isprepletene mreže papinskih sudišta.

Ako sve to bude provedeno, to će zapravo biti najveća rekonstrukcija katoličkoga crkvenog vrha još od Tridentskog koncila, odnosno od reformi Siksta V.

Ali to je samo dio Papinih ovogodišnjih planova.

Odmah nakon audijencije veleposlanicima 12 siječnja ide u Šri Lanku i na Filipine, gdje se predviđa da će mu na misu doći možda i šest milijuna odjednom.

Kakvu Crkvu hoće bit će razvidno i iz spomenutog konsistorija sredinom veljače, jer će u njemu imenovati nove kardinale (imena obično pape najavljuju mjesec dana ranije). Lani je pazio da pri imenovanjima novih kardinala budu zastupljene sve tendencije, tako će vjerojatno biti i sljedeći mjesec, jer to je Papin stil.

S proljeća se očekuje i enciklika pape Frane o okolišu. Ta je tema bila važna i sv. Ivanu Pavlu II, ali je Frane enciklikom diže na razinu glavnih briga Katoličke crkve.

Odanost tradiciji pokazuju najavljeni odlasci u Torino, gdje će se pomoliti pred Svetim platnom, te u Napulj, gdje će nazočiti uobičajenoj likvefaciji zgrušane krvi davnoga biskupa sv. Januariju, za Napolitance Gennara.

U Sjedinjene Države Amerike Papa ide potkraj rujna na Svjetski susret obitelji, manifestaciju Katoličke crkve. Nedugo zatim, u listopadu, bit će u Vatikanu redovito zasjedanje Biskupske sinode, a tema je opet o obitelji: bit će rezimirani rezultati burne rasprave otvorene na izvanrednome sinodskom zasjedanju 2014. Upravo kroz tu raspravu potvrdio se kao prvi papa koji baš zahtijeva otvoreno sučeljavanje svih gledišta.

Papa Frane razmatra mogućnost da 2015 ode u Lourdes. Navodno i u Latinsku Ameriku (bolivijski predsjednik Evo Morales već je najavio Franin posjet), te u Ugandu i još neke afričke zemlje.

Napokon, prvi papa isusovac i prvi redovnik na Petrovoj katedri još od kamaldoljanina Grgura XVI (izabranoga 1831) posvetio je ovu godinu redovništvu, koje je u stanovitoj krizi (u Torinu će proslaviti 200-godišnjicu rođenja sv. Giovannija Bosca, osnivača salezijanaca u kojih se školovao i Jorge Mario Bergoglio).

Kao što se vidi, to radno breme bilo bi znatno i za mlađega, nekmoli za 78-godišnjeg Papu.