BRUXELLES - Stručnjaci u Europskoj Uniji odbacuju primjedbe iz Grčke da su prema njoj prestrogi, a da Španjolskoj daju bezuvjetnu pomoć. Uoči ponovljenih izbora u Grčkoj koji se održavaju u nedjelju, tamošnje političke stranke kritizirale su EU da ima dvostruke standarde.
Naime, Grčkoj je do sada dano više od 350 milijardi eura pomoći za izlazak iz krize, ali pod strogim kriterijima nadzora stručne trojke u kojoj su predstavnici Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Grčka je kao uvjet za dobivanje te pomoći morala uvesti stroge mjere štednje, čiju primjenu će nadgledati EU i MMF. To uključuje i smanjenje mirovina, otkaze u javnim poduzećima i državnim službama te druge teške mjere koje su snažno pogodile grčko društvo.
Bez MMF-a
Bez obzira na tešku situaciju u Grčkoj, EU inzistira na tome da nema govora o promjeni kriterija i da Grčka mora ispuniti dogovorene uvjete.
Kriza u eurozoni: Četiri države spašene su sa 500 milijardi eura. Tko je sljedeći?
EU je u međuvremenu odlučila Španjolskoj staviti na raspolaganje do 100 milijardi eura pomoći za spašavanje posrnulih banaka u toj državi kako bi se spriječila još veća kriza. Međutim, za razliku od Grčke, u slučaju Španjolske riječ je o kreditima za spašavanje banaka, a ne za državu i javnu potrošnju.
Radi se, dakle, o povoljnim kreditima kojima će se pomoći pojedinim bankama. To znači da će EU nadzirati kako te banke koriste tu pomoć. Budući da se u slučaju Španjolske, barem zasad, ne radi o pomoći državi, EU neće morati nadzirati španjolsku administraciju. Isto tako, u slučaju Španjolske MMF nije uključen jer MMF daje zajmove samo državama, stoga se neće uključiti ni u nadzor kako se sredstva pomoći troše.
Sljedećih se dana očekuje da Španjolska i formalno zatraži pomoć, nakon čega će euro grupa formalno odlučiti o tome vjerojatno 21. lipnja na sastanku u Luxembourgu.
U Europskoj komisiji su pojasnili kako možda Španjolskoj neće trebati svih 100 milijardi eura pomoći jer situacija nije slična onoj u Grčkoj. U Španjolskoj mnoge banke još posluju pozitivno, a u najvećim problemima su koje su izložene kreditima za gradnju i kupnju stanova i nekretnina dok je u toj državi bio građevinski bum. Bankia je jedna od njih.
Strogi monitoring
Očekuje se da će španjolske banke same pronaći dio sredstava, a od EU tražiti samo dio koji im bude nedostajao. Iako stručna grupa nije još izradila konačnu analizu i procjenu, moguće je da na kraju Španjolska zatraži samo oko 40 milijardi od tih 100 milijardi koliko joj se stavlja na raspolaganje.
U Bruxellesu napominju da treba shvatiti razliku između “stavljanja na raspolaganje do 100 milijardi eura” od “davanja pomoći u visini 100 milijardi eura”. Naravno, predstavnici mnogih država članica EU jasno su dali do znanja da ni pomoć za grčke banke nije beuzvjetna i da će one inzistirati na strogom monitoringu korištenja te pomoći.
Stručni savjeti
U EK su danas ponovili kako i dalje računaju da će Grčka ostati u eurozoni te da su spremni pomoći da se to i ostvari. Međutim, potvrdili su da EK daje i “stručne i pravne savjete onima koji diskutiraju o raznim scenarijima”.
- Mi ne pišemo scenarije za crne filmove već savjetujemo o tome što je moguće, a što ne po europskim ugovorima jer je Komisija čuvar tih EU ugovora - rekao je glasnogovornik EK koji je inzistirao na tome da “Komisija ne radi na pripremi bilo kakvog plana”.
Mediji su objavili da su u tijeku “rasprave” o najcrnjem scenariju izlaska Grčke iz eurozone u slučaju pobjede ekstremnih stranaka koje se protive sporazumu s EU o spašavanju Grčke. Spominje se čak i mogućnost ograničavanja dizanja novca s bankomata, ali i suspenzija Schengena kako bi se onemogućio masovni odlazak Grka s gotovinom iz države.