WASHINGTON - Radovi na bušenju izvora su kasnili, a svaki dodatni dan stajao je milijune dolara. Zato je naftna kompanija BP požurivala radnike i zato se dogodila nesreća u Meksičkom zaljevu - kaže Mike Williams, glavni elektronički tehničar na naftnoj platformi Deepwater Horizon , jedan od posljednjih radnika koji se spasio iz tonuće platforme. U intervjuu za emisiju “60 minutes”, američke televizije CBS, Williams tvrdi kako je na radnike vršen pritisak te se ignoriralo sve znakove upozorenja o nesigurnosti radova jer je u tjednima prije tragedije došlo do niza kvarova na ključnoj opremi.
4 tjedna prije eksplozije
- Sigurnosni sustav ventila oštećen je nepažnjom radnika na platformi četiri tjedna prije kobne eksplozije i početka curenja nafte u zaljev . Oštećen je i jedan od dva uređaja kojima se s platforme upravljalo tim ključnim sustavom. Nadređeni se nisu previše uzrujali, kaže Williams. Na dan kad su radovi trebali biti gotovi, šefovi BP-ja, vlasnika bušotine, i Transoceana, vlasnika platforme i poslodavca većine radnika, svađali su se o načinu provedbe finalnih radova.
Sporna tri čepa
Williams tvrdi da je jedan od direktora BP-ja želio da se materijal koji kontrolira pritisak pri začepljivanju bušotine odstrani prije nego izvođač tog dijela radova - Halliburton - postavi sva tri planirana čepa.
- To je potez koji ubrzava preostale operacije - objašnjava stručnjak i profesor Bob Bea, kojeg je Bijela kuća angažirala da analizira nesreću. Bea ističe kako je Williamsovo svjedočanstvo važno za istragu o katastrofi.
- Taj postupak ne bi nužno doveo do eksplozije, no samo u slučaju da prva dva čepa sigurno drže pritisak pod kontrolom. Testiranja koja su odgovarala na pitanje o životu i smrti rađena su uz pomoć opreme za koju Williams tvrdi da je bila oštećena, a to su nadređeni znali - ističe Bea. Dogodilo se, tako, na nesreću, najgore: 11 osoba je poginulo, a stručnjaci tvrde da količina nafte koja istječe svakih četiri do sedam dana iz oštećene bušotine odgovara količini koja je uništila dio obale Aljaske u najgoroj prethodnoj ekološkoj katastrofi u SAD-u - havariji tankera Exxon Valdez 1989. godine.
‘Nastaviti bez jedne noge’
- Nastaviti bušiti uz takva oštećenja na opremi je kao nastaviti raditi bez jedne noge - kaže Bea. Prema njegovu mišljenju, odgovornost za nesreću snosi BP.
Willliams tvrdi da su problemi počeli kad se moralo odustati od prvog izbušenog izvora što je produljilo radove za dva tjedna.Tada je počeo pritisak:
- Uvijek se tjera radnike da rade što brže, no tada je bio povećan.
Na dan nesreće šefovi su čestitali radnicima na sedam godina bez većih nezgoda na poslu. Deepwater Horizon postao je svjetski rekorder samo sedam mjeseci prije izbušivši na 10.000 metara najdublji naftni izvor na svijetu. Sigurnosni dosje bio je besprijekoran jer se zahtjevi tehnologije kod bušenja u podmorju mjere s onima kod svemirskih programa.
- U prva tri mjeseca ove godine kompanija je imala profit od šest milijardi dolara. Curenje nafte zasad je BP stajalo oko 500 milijuna, navodi novinar CBS-a.
Sigurnost, ma kome je to važno
Nesreća u Meksičkom zaljevu samo je posljednji u nizu incidenata iz dosjea britanskog energetskog diva. BP je 2005., nakon eksplozije u teksaškoj rafineriji, proglašen krivim za svjesni nemar te je isplatio 108 milijuna dolara odštete obiteljima 15 poginulih radnika, tvrdi CBS.
Bivši zaposlenik BP-ja Ken Abbott tvrdi, pak, da prava opasnost Meksičkom zaljevu prijeti s kompanijine platforme Atlantis. Abbott, zadužen za sigurnost, tvrdi da su njegovi šefovi ignorirali upozorenja o nepostojanju provjerenih procedura za slučaj nesreće. No, BP tvrdi da ima sve dokumente koji potvrđuju da se platformom sigurno upravlja.
- Ako se na platformi Atlantis nešto dogodi, ova će katastrofa biti sitnica - tvrdi Abbott. Gotovo mjesec dana od početka curenja nafte na sve strane cure izvještaji o ‘zabušavanju’ federalnih agencija koje su trebale nadzirati naftne bušotine u američkom podmorju.
Kako prenosi AP, preskočene su inspekcije na brojnim postrojenjima, uključujući i Deepwater Horizon. Ta je platforma operirala i bez niza potrebnih dozvola vezanih za sigurnost i zaštitu ugroženih vrsta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....