UZBUDLJIVA KNJIGA O MISTERIOZNOJ SMRTI

Prva politička biografija Titova miljenika i moćnog političara iz BiH: Je li Jovanka naručila Bijedićevu likvidaciju?

ZAGREB - Tito se na batajničkom aerodromu 18. siječnja 1977. opraštao od suradnika uoči još jednog nesvrstanog putovanja. Čekao ga je pukovnik Gadafi. Puhao je hladan vjetar i sve je bilo užurbano. Tek što je Titov avion uzletio, promrzli su vojni muzičari krenuli užurbano spremati svoje instrumente, a ozebli vojnici zamatati crveni tepih.

Među onima koji su ispratili Tita na još jedno povijesno putovanje je i njegov premijer Džemal Bijedić sa suprugom Razijom. I oni, bježeći od beogradske hladne košave, žure prema vladinu avionu Learjet 25 jednim od tada najmodernijih malih mlažnjaka na svijetu. Bijedić leti za Sarajevo na neki nevažni usputni partijski skup.Promrzao je. Na ispraćaj predsjednika došao je u salonskim cipelama.

Brižna supruga Razija požuruje ga da uđe u zagrijani avion. U strci ne primjećuje da su piloti u zadnji čas zamijenjeni. Ali, zapravo mu je sasvim svejedno tko će upravljati avionom na tom kratkom letu. Vrijeme, istina, nije dobro, pogotovo nad Bosnom. Magla i susnježica ometaju let.

Blizu cilja

Negdje oko tri sata poslijepodne zrakoplov se približavao cilju. Letio je iznad kreševskih gudura obavijenih gustom maglom i prekrivenih snijegom. Onda, u sljedećem trenutku, instrumenti u avionu su podivljali. Nevjerica. Zrakoplov nestaje s radara. Udara o vrh planine. Raspolovio se i eksplodirao. U izvještaju o nesreći Tanjug će prvi javiti da su svi putnici u vladinom avionu poginuli odmah.

Tako je nastao jedan od najvećih misterija socijalističke Jugoslavije. Smrt Titova miljenika kod kojega je, kako kažu poznavatelji odnosa u komunističkoj hijerahiji bivše države, ostarjeli predsjednik SFRJ volio svratiti i čuti svježe viceve, dok bi jeo čuvene baklave njegove žene Razije, zakovitlao je strasti i maštu - tragičan udes ili pomno planirana likvidacija utjecajnog političara?

Misteriozna smrt jedan je od razlog što se biografija Džemala Bijedića, koju je upravo dovršio direktor Instituta za istoriju iz Sarajeva, 48-godišnji Husnija Kamberović, očekuje s velikim zanimanjem.

- Zanimanje za Bijedića među Bošnjacima se svelo na ono što nazivam konceptom političkog stradalništva bošnjačkih lidera. Istraživanje nisam želio svesti samo na pogibiju - kaže Kamberović.

Stvaranje nove nacije

Njega je zanimalo napraviti političku biografiju prvog BiH političara na jugoslavenskom vrhu, čovjeka koji je najzaslužniji što se “stvorila” nova nacija Muslimana, zbog čega ga neki drže “ocem” muslimanske nacije. Bijedić je, konačno, na Titov zahtjev imenovan prvim čovjekom Saveznog izvršnog vijeća u vrijeme reformskih političkih previranja koja su uznemirila Jugoslaviju početkom 70-ih godina.

- Osjećao sam važnost Bijedićeve uloge u povijesti BiH i socijalističke Jugoslavije. Činio mi se i kao dobar primjer političara koji je u sebi objedinjavao tradicionalne vrijednosti muslimanske sredine i komunističkih ideala - istaknuo je Kamberović.

Bijedić se rodio 1917. u Mostaru u dobrostojećoj trgovačkoj obitelji. Kada mu je umro otac, Džemal je bio još dijete, a brigu o njemu i sestri preuzima očev brat. Studira pravo u Beogradu, gdje se i uključio u komunistički pokret. Uoči Drugoga svjetskog rata sekretar je Mjesnog komiteta KP u Mostaru. Slijedi odlazak u partizane, odakle izlazi kao oficir OZNA-e.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 12:08