‘Studiranje u inozemstvu nas ne zanima’

ZAGREB - Dvije trećine hrvatskih studenata posve je nezainteresirano za studiranje u inozemstvu, pokazalo je istraživanje koje je u veljači ove godine za Europsku komisiju proveo Gallup. Mobilnost, kako europska birokracija definira spremnost studenata da u potrazi za znanjem promjeni mjesto boravka, od svih je europskih zemalja u Hrvatskoj najmanja.

Istraživanje je obuhvatilo 15.000 studenata iz 31 zemlje, od kojih 500 iz Hrvatske, a bavilo se stavovima studenata o bolonjskom procesu. Rezultati su u većini europskih zemalja loši, a u nekima, primjerice Hrvatskoj ili Poljskoj, porazni.

Mobilnost, koja je postavljena kao jedan od četiri temeljna cilja Bolonje, nije ni blizu željene razine. Europa u cjelini ne može biti zadovoljna time kako na mobilnost gledaju studenti.

Prije mjesec dana europski su si ministri na sastanku u Belgiji u zadatak dali izgraditi sustav prema kojem bi 2020. godine dio studija u inozemstvu provodilo najmanje 20 posto europskih studenata. Europa je, kako sada stvari stoje, daleko od tog cilja.

Većina ne potiče razmjenu

- Postotak studenata koji studiraju u nekoj drugoj zemlji trenutačno se kreće između 5 i 10 posto, a cjelokupna se razmjena odvija isključivo preko programa EU Erasmus, koji studentima ne pokriva sve troškove studija u inozemstvu - komentirao je prof. dr. Pero Lučin, rektor riječkog sveučilišta i naš glavni pregovarač s EU za područje obrazovanja.

Dodao je kako je to dokaz da većina vlada ne potiče razmjenu studenata, a neke je čak i koče. U Hrvatskoj je situacija još složenija jer mi imamo rigidan sustav koji ne potiče ni unutarnju mobilnost, a kamo li vanjsku, a i bitno kasnimo u odnosu na druge kad je riječ o uključivanju u programe razmjene.

- Dodatni je razlog naš mentalitet. Većina se studentskih razmjena odvija, naime, tijekom ljetnih i zimskih ferija kada se naši studenti odmaraju - rekao je Lučin.

Dr. Boris Lenhard, profesor na Sveučilištu Bergen smatra da ovi podaci jasno ukazuju na to da u Hrvatskoj mladi ne znaju što znači ozbiljno planirati karijeru.

Danijela Mondekara, SDP-ova saborskog zastupnika ti podaci nimalo ne iznenađuju.

- Kod nas Bolonja uopće ne funkcionira, pa nije čudno da ne funkcionira ni mobilnost, kao najljepše od onoga što Bolonja nudi - rekao je Mondekar. SDP-ov zastupnik smatra da Hrvatska nije na dnu samo prema kriteriju mobilnosti.

Besplatan studij

Hrvatska ima, smatra on, najbrže rastuće školarine, najveći broj studenata koji plaća studij, najveći “dropout” i najveći broj godina studiranja.

Istraživanje Europske komisije, pored mobilnosti, obuhvatilo je i provjeru niza drugih stavova. Jedno od pitanja odnosilo se i na besplatno studiranje. Bilo je to pitanje oko kojeg postoji visoka suglasnost studenata u različitim europskim zemljama. Da bi studij trebao biti besplatan, izjasnila se većina studenata u 25 od 31 zemlje. Najveći postotak studenata koji zagovaraju besplatan studij je u Grčkoj (čak 94 posto). Od hrvatskih studenata za besplatan se studij izjasnilo 67 posto.

Zanimljivi su i odgovori studenata koji završavaju preddiplomski studij o planovima za budućnost. Od 367 anketiranih iz Hrvatske, titulom prvostupnika zadovoljno je 19,6 posto. Toliko je, naime, hrvatskih studenata na pitanje što će učiniti kada završe studij reklo da će naći posao. Studij odmah planira nastaviti 56,4 posto.

Potpora Ministarstva

I ankete koje su lani provela sama sveučilišta pokazale su da između 70 i 90 posto studenata planira nastaviti studij, iako je jedna od intencija Bolonje bila brža zapošljivost. I jedno i drugo pokazuje kako se naši studenti boje da ih s titulom prvostupnika poslodavci neće prepoznati.

- Prošlo je ljeto na FER-u studij završilo 336 provostupnika i svi su nastavili studij -kaže prof. dr. Vedran Mornar, dekan FER-a. Dodaje da za njega problem nije u tome što mali postotak hrvatskih studenata želi studirati u inozemstvu (idealno bi, kaže, bilo kada bi mobilnost kod nas dosegla 10 posto.Sve iznad toga je nerealno).

- Najveći je problem to što još uvijek velik postotak studenata koji upišu studij ne završi u roku.

U Ministarstvu obrazovanja najavljuju veću potporu hrvatskim studentima koji žele studirati u inozemstvu.

- U akademskoj godini 2008./2009. osigurali smo izlaznu mobilnost za 441 studenta, te ulaznu za 274 strana studenta. Preko programa bilateralne suradnje, za koju je u proračunu osigurano 1,5 milijuna kuna, osigurali smo sredstva za još 103 studentske i 61 profesorsku mobilnost - kaže Ivana Puljiz, ravnateljica Uprave za međunarodnu suradnju i europske integracije.