Model 3+2 promašen, treba nam jedinstven petogodišnji studij

ZAGREB - Hrvatski bolonjski vlak na krivom je kolosijeku, jedinstvena je ocjena studenata i nastavnika Sveučilišta u Zagrebu. Koncipirana po modelu 3+2 Bolonja je trebala skratiti trajanje studija, povećati postotak onih koji uspješno završavaju studij te potaknuti mobilnost. No, ništa se od toga nije dogodilo.

Štoviše, umjesto da traje kraće, studij se u Hrvatskoj s četiri formalno produžio na pet godina. Na zagrebačkom sveučilištu nakon tri godine preddiplomskog studija 90 posto prvostupnika nastavilo je studij na diplomskoj razini pa je sve više studija koji razmišljaju o ukidanju modela 3+2 i uvođenju jedinstvenoga petogodišnjeg studija.

Povećala se birokracija

Jedan od studija koji je već najavio prelazak s modela 3+2 na petogodišnji studij jest studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

- Dosadašnja istraživanja pokazala su da je novi sustav usporio napredovanje studenata, uvedena je dodatna birokratska procedura: student prvo mora formalno završiti preddiplomski studij da bi se mogao upisati na diplomski. Sve to smanjilo je i opću efikasnost studiranja te znatno produljilo trajanje studija - rekao je psiholog prof. dr. Damir Ljubotina, suradnik Ureda za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. Od modela 3+2 i njemu samom puno boljim se čini model jedinstvenoga petogodišnjeg studija, uz mogućnost da student, ako to želi, stekne završnost i nakon tri godine.

- Bolonjski proces bila je nužna formalna promjena kako bi naše diplome postale usporedive s europskima, no izazvala je dosta zbrke jer odstupa od dosadašnje tradicije i očekivanja domaćeg tržišta - rekao je Ljubotina.

Kao jedni od krivaca za to što tako velik broj studenata u Hrvatskoj nastavlja diplomski studij (u razvijenoj ih je Europi upola manje) u javnosti su u pravilu bili prozivani poslodavci koji nisu prepoznali kvalitete prvostupnika.

Nisu spremni za posao

No, anketa provedena 2008. i 2009. u prvoj generaciji diplomskih studenata pokazala je da se i oni sami ne osjećaju spremnima za tržište rada.

U anketi je sudjelovalo 1720 studenata sa 22 zagrebačka fakulteta koji su na pitanje u kojoj ih je mjeri preddiplomski studij osposobio za rad u struci dali prosječnu ocjenu 2,82.

Studenti procjenjuju da ih preddiplomski studij puno bolje osposobljava za nastavak studija. Prosječna je ocjena na to pitanje 3,45.

Da studenti baš i nisu previše zadovoljni bolonjskim procesom ukazuje i činjenica da je svaki drugi anketirani student netom završenom studiju dao ocjenu dobar (riječ je o najboljim studentima koji su preddiplomski studij završili u roku od tri godine).

Iznimno zadovoljnih završenim studijem samo je 3,4 posto, 2,6 posto smatra da njihov studij zaslužuje ocjenu jedan, 13,4 posto studiju je dalo dvojku, a 32,3 četvorku.

Studenti su preopterećeni

Studenti su podijeljeni oko toga je li organizacija studija po modelu 3+2 korisna za njihovu struku: 53 posto misli da nije, a 47 da jest. No, kada se pogleda struktura studenata, zadovoljnih modelom 3+2 puno je više među studentima tehničkih nego društvenih i znanosti.

Niske ocjene koje su studenti dali ukazale su na nekoliko ključnih problema: ECTS bodovi koji su trebali pokazati opterećenje studenata na pojedinom kolegiju najčešće nisu usklađeni sa stvarnim zahtjevima, studenti su opterećeni , mentori im vrlo često nisu na raspolaganju, a mobilnost ne funkcionira.