Zbog jedne ključne riječi u sankcijama Srbiji nastradala je i hrvatska firma, ovo bi mogle biti posljedice: ‘Ako se zatekne u cijevima...‘

U odluci američkog Ministarstva financija o novoj porciji sankcija protiv Rusije, ovog puta uperenih na ruske naftne kompanije predvođene Gazpromnjeftom, u čijem je suvlasništvu Naftna industrija Srbije (NIS), pa će nastradati i NIS i njegovi poslovni partneri poput našeg Jadranskog naftovoda (JANAF), ključna je riječ blokada.

Imovinu Gazpromnjefta, prije svega u SAD-u, ali i izvan SAD-a, prema spomenutoj odluci, nadležna tijela država na kojem se ta imovina nalazi moraju blokirati, i o tome izvijestiti State Department.

- Ove zabrane uključuju davanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od strane, za ili u korist bilo koje blokirane osobe te primanje bilo kakvog doprinosa ili pružanja sredstava, dobara ili usluga od bilo koje takve osobe – navodi se u odluci američkog Ministarstva financija.

Kada se ta odluka primijeni na poslovni odnos JANAF-a i NIS-a, proizlazi da bi nafta u vlasništvu NIS-a, ako se u trenutku stupanja sankcija na snagu zatekne u cijevima ili terminalima JANAF-a, morala biti blokirana. S druge strane, JANAF ima važeći ugovor s NIS-om, preuzeo je obveze te primio garancije druge strane o ispunjenju ugovora pa se sad našao u procijepu.

Iznalaženje rješenja

Iz priopćenja JANAF-a povodom američkih sankcija NIS-u vidljivo je da su se u JANAF-u pripremili na spomenuti scenarij, ali i da računaju s pripadajućom poslovnom štetom.

- Od trenutka najave mogućeg uvođenja sankcija, JANAF intenzivno surađuje s nadležnim resorima Vlade Republike Hrvatske. Predstavnici nadležnih hrvatskih institucija u proteklom su razdoblju kroz izravan kontakt s američkom administracijom, koja je svjesna geostrateške važnosti JANAF-a za energetsku sigurnost regije, surađivali na pronalaženju rješenja za ublažavanje negativnih posljedica na poslovanje Društva – navodi se u priopćenju Uprave JANAF-a koju čine Vladislav Veselica i Stjepan Adanić. Potvrđuju kako je NIS njihov najveći poslovni partner s kojim imaju ugovor o transportu deset milijuna tona nafte od 1. 1. 2024. do 31. 12. 2026.

Naftnoj industriji Srbiji nije pomoglo da izbjegne ‘mač sankcija‘ ni to što, barem preko JANAF-a, uvozi nerusku naftu. U Srbiji su se nadali da bi NIS sankcije mogle zaobići jer financijska korist Rusije od energije, na što cilja nova porcija američkih sankcija protiv Rusije s idejom da Moskvi skresa prihode od nafte i plina, ne proizlazi iz pukog vlasništva Gazpromnjefta nad NIS-om. Dioničari korist iz kompanija čiji su suvlasnici izvlače iz dividende pa su u srpskoj državnoj administraciji predvođenoj Aleksandrom Vučićem računali da bez dividende iz NIS-a, ako bi se mogli dogovoriti s Rusima da se ne isplaćuje, nema ni koristi za Gazpromnjeft. Amerikanci su mislili drugačije, a u njihovim su rukama i ‘škare i sukno‘ u ovom i u mnogim drugim slučajevima.

Istiskivanje Gazpromnjefta

Strašni pritisci na Srbiju o kojima Vučić stalno govori zacijelo su se odnosili i na istiskivanje Gazpromnjefta iz vlasništva u NIS-u. Srbija je za to imala opcije, ali nije ih iskoristila iz niza razloga, prvenstveno jer bi to de facto značilo uvođenje sankcija Beograda Moskvi, što Srbija uporno izbjegava učiniti. Uz to, Srbija ima iznimno povoljan ugovor o kupnji plina iz Rusije koji bi se automatski našao pod znakom pitanja kad bi krenula u istiskivanje Gazpromnjefta iz vlasničke strukture NIS-a. Rusi, s druge strane, nisu mogli izaći toliko u susret Vučiću pa prepustiti vlasništvo u NIS-u nekome drugome kako NIS ne bi došao pod udar sankcija, mada je zacijelo takvih prijedloga Beograda prema Moskvi bilo.

Da bi se Srbija trebala riješiti Gazpromnjefta u vlasničkoj strukturi NIS-a, proizlazi i iz priopćenja veleposlanstva SAD-a u Zagrebu koje je uslijedilo nakon objave Ministarstva financija SAD-a o novoj porciji sankcija protiv Rusije.

- Gazpromnjeft posjeduje 50 posto Naftne industrije Srbije (NIS), a Rusija koristi svoj dio dobiti od NIS-a kako bi financirala svoju brutalnu agresiju na Ukrajinu i potkopala stabilnost u Europi. Vjerujemo da bi alternativno vlasništvo za NIS donijelo veći mir i prosperitet u regiji – poručuju iz američkog veleposlanstva u Zagrebu. Potvrdili su kako ‘SAD blisko surađuju s Hrvatskom kako bi ublažile svaki utjecaj na JANAF ili drugim hrvatskim tvrtkama ovih američkih sankcija i kako bi se osiguralo da te radnje ne prijete regionalna energetska sigurnost‘.

- Kako budemo napredovali, nastavit ćemo se konzultirati s Hrvatskom i drugim partnerima o našem zajedničkom cilju lišavanja Rusije prihoda koje koristi da nastavi svoj rat protiv Ukrajine – zaključuje se u spomenutom priopćenju.

Profitabilno poslovanje

I iz JANAF-a je priopćeno kako su ‘predstavnici nadležnih hrvatskih institucija u proteklom razdoblju kroz izravan kontakt s američkom administracijom, koja je svjesna geostrateške važnosti JANAF-a za energetsku sigurnost regije, surađivali na pronalaženju rješenja za ublažavanje negativnih posljedica na poslovanje Društva‘.

Kada su u pitanju posljedice blokade ugovora s NIS-om za JANAF, moglo bi se kazati da taj gubitak, ako je do njega već moralo doći, za JANAF dolazi u povoljnom trenutku. Kompanija unatrag pet godina konstantno bilježi rast prihoda, koji su u 2023. dosegli 153 milijuna eura, i dobiti s rekordnom pretprošlom godinom u vidu ostvarenih 52 milijuna eura. Ako nije najlikvidnija kompanija u državi, JANAF je sigurno među nekoliko najlikvidnijih s dobrim zalihama ‘keša‘ za iznenadne udare na poslovanje.