OSIJEK - Nakon Jadrana, Hrvatska je krenula i u projekt istraživanja i eksploatacije nafte i plina na svom kopnenom području. U Osijeku je naime ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak otvorio prvo javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na šest istražnih područja ukupne površine oko 15 tisuća četvornih kilometara koji se najvećim dijelom protežu uz rijeku Dravu te nešto manje u istočnoj Slavoniji i uz Savu.
- Nakon što smo iz INE preuzeli stare podatke uvidjeli smo velike potencijale koji su se istraživali, a iz raznoraznih razloga nisu eksploatirani. Natječaj će biti otvoren do 15. veljače 2015., prve koncesijske ugovore potpisat ćemo najkasnije do 15. lipnja 2015. i nadamo se da će već u drugoj polovici 2015. krenuti industrijske investicije, nove bušotine i radna mjesta. Sa novom proizvodnjom gradit će se nova plinska i naftna infrastruktura, novi plinovodi i naftovodi sa tih polja, što znači nove građevinske i strojarske radove i zapošljavanje nekoliko tisuća ljudi - rekao je Vrdoljak, dodavši kako je „ovaj natječaj puno perspektivniji za potencijalnu proizvodnju, nego onaj na moru, jer ovdje imamo dokazanu proizvodnju.“
- Ne znam zašto netko 20 godina nije brinuo da se Hrvatska pozicionira kao energetski lider ovog dijela Europe, pa da izvozimo plin i naftu, zaposlimo ljude... Neću reći da je netko bio zločest pa to namjerno uništavao, ali činjenica je da to nitko nije aktivirao - istaknuo je Vrdoljak.
Prihodi koji se u konačnici očekuju trebali bi biti iznimno veliki. Prema riječima direktorice Agencije za ugljikovodike Barbare Dorić državni proračun je u prošloj godini na količini od 13,6 milijuna barela uprihodio oko 360 milijuna kuna, a prema novom modelu to bi trebalo biti 3,8 milijardi kuna.
- Tu treba uzeti u obzir da je u 2013. proizvodnja pala za 30 posto zbog neinvestiranja i nebrige onih koji su imali u vlasništvo naš plin i naftu. Zato smo krenuli u ovo i ne može biti isto, već ćemo uzimati 10 puta više za prošlogodišnju razinu proizvodnje. Znači 3,8 mlrd bi imali da se radilo po ovom modelu, jer on garantira deset puta veće prihode, a proizvodnja će se umnogostručiti - istaknuo je Vrdoljak, dodavši kako će se već i zbog povećanja rudarske naknade - royaltyja s 5 na 10 posto dodatno povećati prihodi.
- Tu treba istaknuti kako smo i dalje ispod prosjeka royaltyja u zemljama okruženja, a INA se žalila zbog povećanja naknade. Što je bilo prethodnih 20 godina, zašto netko nije brinuo o prihodima proračuna? Zato što nije znao ili je bio korumpiran ili nije želio? Nemam pojma, ali takva budućnost neće biti. Na ovom projektu ćemo zaraditi ozbiljan novac - rekao je Vrdoljak.
To bi posebno trebale osjetiti jedinice lokalne uprave i samouprave, jer tri od sedam predviđenih naknada idu djelomično lokalnoj zajednici. Konkretno kada je riječ o istražnim radovima naknada lokalnoj samoupravi iznosi 400 kuna po km2, dok će u fazi eksploatacije to biti 5 posto od tržišne cijene pridobivenih ugljikovodika.
Na ovom natječaju nudi se oko 7600 km2 2D seizmičkih podataka, 500 km2 3D seizmičkih podataka i podataka za otprilike 300 istražnih bušotina. I prije objave natječaja javile su se tri kompanije, a do njegova okončanja očekuje se interes 20-tak kompanija i to uglavnom onih srednje veličine.
Vrdoljak na natječaju očekuje i INU, a do kraja godine plan je raspisati natječaj za središnju i sjevernu Hrvatsku, dok bi Dinaridi došli na red u trećem kvartalu sljedeće godine, jer za to područje imaju najmanje podataka