MINISTRI U PANICI

MINISTAR LALOVAC PLANIRA REBALANS Bez rezanja javnih plaća nema spasa proračunu!

Članovi kabineta tvrde da ne postoji ni najmanja mogućnost smanjenja budžeta
 Bruno Konjević / CROPIX

Boris Lalovac kao ministar financija priprema svoj prvi rebalans proračuna, koji će Vladi i Saboru predstaviti u rujnu. Koliko će pojedina ministarstva uštedjeti, još se ne zna jer izračuni tek rade, no već se zna da pojedini ministri ni pod prijetnjom ostavke ne žele rezati svoje budžete. Dosad su se, kako objašnjavaju u neformalnim razgovorima, odrekli svega što su mogli i srezali ih do minimuma, tako da u nekim slučajevima nemaju ni za osnovne potrepštine. U Ministarstvu obrane, saznajemo, odbijaju i svaku pomisao na rezanje svog budžeta. To je ministarstvo u posljednjih nekoliko godina ostalo otprilike bez 1,6 milijardi kuna i ne pada im na pamet pristati na daljnje rezove. No, naredba iz Ministarstva financija je jasna: svi se moraju sabiti u nove, još manje okvire, jer je rupa u državnom proračunu sve veća.

Stari problemi

Razlog rebalansa su financijsko stanje zdravstva i školstva te problemi s financiranjem plaća u javnom sektoru, a pojedini sugovornici tvrde da je uzrok i loša procjena bivšeg ministra Slavka Linića, koji je buduće prihode od PDV-a izračunavao u iznosima većima od realiziranih. Samo u prvih pet mjeseci godine manjak središnje države, kako su izračunali analitičari Raiffeisen banke, dosegnuo je 9,9 milijardi kuna, što je 73 posto ovogodišnjeg plana, a do kraja godine bit će oko 4,8 posto BDP-a - gotovo 16 milijardi kuna.

Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta rebalanse u rujnu smatra smatra besmislenima. - To je samo verifikacija stvarnog stanja - upozorava. Pojednostavljeno, riječ je samo o preraspodjeli novca da bi se preživjelo još dva-tri mjeseca do kraja godine.

Bivši ministar financija bio je poznat po tome da je oštro rezao sve što je stigao. Ekonomski stručnjaci s kojima smo tijekom jučerašnjeg dana razgovarali, ne očekuju da će ih novi ministar financija Boris Lalovac iznenaditi nekim suludim porezom premda smo u proceduri prekomjernog deficita. Prema njihovu mišljenju Lalovac će nastaviti utabanim stopama prethodnika, kojem je, uostalom, bio i zamjenik.

Reforma za mandat

Da se Vlada sad upusti u reformu javne uprave te lokalne uprave i samouprave, mislim da bi ljudi dobro reagirali i pozdravili to - kaže Vuk Vuković, ekonomski analitičar, koji smatra da bi i birači to honorirali na izborima. - Ako Vlada sada nešto napravi, možda i dobije izbore, a ako ne napravi ništa, sigurno će ih izgubiti - zaključuje on.

Prema podacima Ministarstva financija o ostvarenju konsolidirane središnje države, ukupni prihodi povećali su se za blagih 1,4 posto ili 600 milijuna kuna u odnosnu na isto prošlogodišnje razdoblje. No, pritom su porezni prihodi pali za 814 milijuna kuna. S druge strane, povećali su se socijalni doprinosi, pomoći i ostali prihodi. Pad poreznih prihoda uzrokovan je isključivo padom prihoda od PDV-a, i to u iznosu većem od 1,2 milijarde kuna, dok su, kako ističe RBA u kvartalnoj analizi, prihodi od trošarina zabilježili rast od 687 milijuna kuna ili 17,6 posto. Analitičari RBA ističu da se rashodi poslovanja i dalje kreću negativnom tendencijom rasta. U prvih pet mjeseci na godišnjoj razini porasli su za 1,6 milijardi kuna ili tri posto. U konačnici su ostvareni prihodi od 43,1 milijarde kuna, a rashodi od 53 milijarde kuna, pa je minus 9,9 milijardi kuna.

Na rashodovnoj strani, suglasni su stručnjaci, ministar financija i Vlada kao adute izvuči monetizaciju autocesta i možda neku veću privatizaciju. No, to su, upozoravaju, jednokratna rješenja.

Nervoza u Vladi

Prema najnovijim podacima Eurostata, hrvatski javni dug dosegnuo je u prvom tromjesečju 221,8 milijardi kuna, što je 1,6 milijardi više nego u prethodnom kvartalu. To čini 68 posto BDP-a.

Početkom ove godine Hrvatska je uključena u proceduru prekomjernog deficita (EDP). Analitičari upozoravaju da bi tijekom ove i iduće godine razina javnog duga mogla nastaviti rasti. Već jesenska promjena metodologije obuhvata duga opće države, u skladu s novom metodologijom ESA 2010., mogla bi značajno statistički utjecati na snažan rast javnog duga i njegova udjela u BDP-u jer je moguće da će obuhvatiti i Hrvatske autoceste i Autocestu Rijeka-Zagreb, čije su obveze prilično velike. Uključe li se uz dugove autocesta i HBOR-ovi u izračun ukupnog javnog duga, njegov bi udjel u BDP-u, kažu neki od analitičara, mogao premašiti i 80 posto. Proljetno kresanje proračuna rezultiralo je s nekoliko incidenata među ministrima. Ministar obrane iznerviran je vikao na tadašnjeg ministra zdravlja Ostojića i prijetio raspuštanjem vojske. Nije nerealno očekivati i da će u novom usuglašavanju rebalansa biti sličnih scena.

Jedina prava mjera za rebalans: Bez smanjenja plaća državi nema spasa

Budući je Vlada Zorana Milanovića dosad propustila uvesti reda u državnoj administraciji, stručnjaci ne očekuju puno niti od ovog rebalasa. Po njima, reforme su ključ svega. Da su poslušali savjete MMF-a, koji je u nekoliko navrata sugerirao smanjenje plaća državnim službenicima i racionalizaciju, vjeruju da ovakvih rebalansa svakih par mjeseci ne bi bilo. Početkom ove godine Hrvatska udruga poslodavaca upozorila je da su sve zemlje koje su u proceduri prekomjernog deficir u mjere prilagodbe uključile i smanjenje plaća u javnom sektoru. Vladi su predložili da smanjenjem plaća državnim službenicima za 10 posto smanji deficit proračuna. No, činovnici su se odmah digli na noge i uzvratili da ne žele biti prosjaci. Bivši ministar financija Linić bio je svjestan da je to rješenje pa se prijetio s 10 tisuća otkaza činovnicima, no na kraju je odustao. (A.K.)

KOMENTAR VIKTORA VRESNIKA: Zakon koji u Hrvatskoj nitko ne shvaća ozbiljno

Rebalans proračuna je verifikacija vladina neuspjeha. Vlada koja nijednu proračunsku godinu ne zatvori bez rebalansa nije dobra i trebalo bi je mijenjati. Ne nužno cijelu, ali svakako bi trebalo provesti promjene u proračunski najmanje odgovornim ministarstvima.

Proračun je zakon i kao takav je svima obavezan. Tko iskače iz okvira zadanih proračunom, krši Zakon o izvršenju proračuna i mora snositi sankcije. Najčešće političke, ponekad može biti riječ i o kaznenom postupku.

Zašto onda Hrvatska nijednu godinu ne zatvara bez rebalansa državnog proračuna? Prvo zato jer se odluka o proračunu redovito donosi vođena političkim, a tek onda financijskim ciljevima. Loše vlade pribjegavaju populizmu jer se boje u javnost izaći s realnim brojkama. Tako prikazan proračun stanje prikazuje boljim nego što jest i ne može doživjeti kraj godine.

Dobre vlade upravljaju državnim financijama pošteno i otvoreno. Ne boje se javnosti i kada jednom uspostave čvrst sustav državnih financija, proračun probijaju tek u slučaju izvanrednih, nepredvidivih situacija. To može biti globalna ekonomska kriza, krah burze, propast značajne grane industrije ili elementarna nepogoda. Hrvatska dosad nije imala takvu vladu. Zato je naš proračun mekan, naša ekonomija slaba, a financijska snaga države neuvjerljiva. Zato smo uporno na repu Europe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 02:55