Upute EK: Porez na nekretnine kreće do kraja godine, a u mirovinu sa 67 ćemo i prije 2028.?

Iako je Europska komisija poručila Hrvatskoj da je Nacionalni program reformi (NPR) dovoljno ambiciozan, postoji čitav niz zamjerki od kojih su dvije najzvučnije - prva je da primjena poreza na nekretnine mora početi krajem ove godine, te da je povećanje doba umirovljenja na 67 godina života od 2028. "presporo", piše Slobodna Dalmacija.

Podsjetimo, Vlada je NPR-om predvidjela da se porez na nekretnine u prvoj fazi počne primjenjivati od 2018., no to je još uvijek očito nedovoljno brzo za EK, koja je i s Vladom Zorana Milanovića, nakon odlaska Slavka Linića iz Ministarstva financija, vodila bitku oko uvođenja tog poreza.

U dokumentu pod nazivom "Country report 2016." EK je na 106 stranica secirala hrvatsku ekonomiju, a u dijelu o porezima posebno se analizira porez na nekretnine, te se navodi kako je udjel prihoda od poreza nekretnine u odnosu na bruto-domaći proizvod, čak i kada mu se pridruže prihodi od komunalne naknade, značajno manji od prosjeka Europske unije.

U svemu ispod prosjeka

Naime, prihodi od postojećeg poreza na nekretnine u Hrvatskoj (vikendice) iznose 0,5 posto BDP-a (oko 1,6 milijardi kuna), a isto toliko iznose i prihodi od komunalne naknade, prema podacima iz 2014. Međutim, iako u nama konkurenetnim zemljama kombinirani prihodi od poreza na nekretnine iznose prosječno 0,9 posto BDP-a, u EU je taj prosjek 2,5 posto.

Stoga Komisija forsira sve tranzicijske države na povećavanje prihoda od poreza na tu vrstu imovine, pa tako i Hrvatsku. Kao djelomičnu kompenzaciju povećanja poreza na nekretnine EK predlaže smanjenje sadašnje stope od pet posto poreza na promet nekretnina koja u državni proračun uprihoduje 0,5 posto BDP-a godišnje, a u nama konkurentnim državama to iznosi oko 0,3 posto. Ali EU traži da se istovremeno ukinu brojni izuzeci na taj porez kako bi se proširila porezna baza.

I tu je cilj dosegnuti EU prosjek poreznih prihoda u iznosu od 0,9 posto BDP-a, ali ipak uz smanjenje stope tog poreza, kako bi se omogućio jeftiniji transfer vlasništva, odnosno preprodaja nekretnina. Uglavnom, zbog neriješenih katastarsko-gruntovnih problema, ova Vlada je porez na nekretnine odlučila uvesti 2018. I to na način da se u početku komunalna naknada zamijeni porezom.

Iako se činilo da će to značiti povećanje poreza, jer se planira povećanje prihoda od toga poreza u odnosu na prihode od komunalne naknade za 15 posto, u Ministarstvu graditeljstva su nam kazali kako neće doći do povećanja poreza, nego da bi prihodi bili veći zbog povećanog opsega primjene poreza.

To bi značilo da bi komunalnu naknadu plaćali i neki koji sada to ne čine, a tek 2020. bi se uvele progresivne porezne stope sukladno vrijednosti objekta.

Kada je u pitanju povećanje dobne granice za umirovljenje na 67 godina od 2028. godine, to je ubrzavanje te dinamike za deset godina u odnosu na planove Vlade Zorana Milanovića, ali EK smatra da ni to nije dovoljno.

Hrpa umirovljenika, malo radnika

Međutim, ne navode svoj prijedlog godine od kada bi se ta granica trebala početi primjenjivati. Kao razlog zbog kojeg je potrebno što prije povećati dob za umirovljenje, EK navodi kako je 12 posto "aktivne" radne snage u Hrvatskoj umirovljeno i po tom neslavnom mjerilu Hrvatska je negativni rekorder. Također ističu da je prosječan radni staž umirovljenika u Hrvatskoj od 32,3 godine među najnižima u EU-u (prosjek je 35,3 godine) te je stopa zaposlenosti kod stanovnika iznad 55 godina 36,2 posto, također među najnižima u EU-u (prosjek 51,8 posto).

Kada se tome pridodaju podaci prema kojima samo 14,1 posto (!?) penzionera ima odrađenih 40 godina staža (i to bez statusnih mirovina), jasno je zbog čega EU inzistira na toj temi.

U Ministarstvu rada, pak, nisu bili voljni odgovoriti na pitanje hoće li možda "poslušati" EU, ali valja podsjetiti kako je Nada Šakić, ministrica rada, prilikom predstavljanja te mjere kazala kako se boji da će to Europskoj komisiji biti nedovoljno ambiciozno. A ako pritom znamo da je to jedna od mjera koja je naišla na najviše otpora dijela javnosti, tada se čini kako će Vlada diplomatskim putem pokušati uvjeriti EK da se radi o optimalnom rješenju u danim političkim okolnostima.

Dapače, budući da je dio Domoljubne koalicije protiv te mjere, bio bi uspjeh kada bi ovaj saziv Hrvatskog sabora usvojio taj zakonski prijedlog u zadanom roku do jeseni, a koji bi stupio "na snagu" tek za 10 godina.

Od ostalih kritika koje je EK uputila Vladi valja spomenuti kako u Bruxellesu smatraju da je Vlada blago optimistična kada je u pitanju projekcija nominalnoga gospodarskog rasta za ovu godinu, što onda dovodi u pitanje i plan da se u ovoj godini neće uspjeti zaustaviti (slomiti, kako bi rekao premijer Tihomir Orešković) rast javnog duga mjeren udjelom u BDP-u.

Privatizacija? Malo teže...

Jednako tako se izražava i sumnja da će se uspjeti realizirati privatizacija u opsegu koji je predviđen, to prije što nije specificirano koja bi poduzeća išla u prodaju. Ta skepsa se pokazala dosta realnom nakon što je Vlada nedavno obznanila koje bi kompanije pokušala prodati u ovoj godini, što je rezultiralo jakim kritikama u Domoljubnoj koaliciji i Mostu.

Sljedeća važna, iako naizgled formalna preporuka, odnosi se na potrebu da Fiskalno vijeće koje ocjenjuje realitet državnih financija bude što neovisnije od politike i da se dodatno mora kadrovski ojačati, te bi se to zakonski moralo utanačiti do jeseni ove godine.

Nije nevažna ni uputa da Hrvatska banka za obnovu i razvoj mora biti podvrgnuta jačoj vanjskoj reviziji poslovanja, budući da njezino poslovanje postaje sve važnije u poticanju gospodarstva, pa je moguće da se krediti daju previše olako i bez kriterija.

Konačno, potrebno je zamijetiti ono što nedostaje, a "nedostaje" preporuka vezana za zdravstveni sustav, što znači da su u EK vrlo zadovoljni reformskim planom ministra Darija Nakića. Pitanje je samo hoće li Nakić uspjeti progurati tu reformu unatoč "prekomjernu granatiranju" koje je doživio ne samo od dijela javnosti, već i od dijela vlastite stranke.