‘Teško ćete naći sestru koja je nezadovoljna samo plaćom. Nju više muči nešto sasvim drugo‘

HRT-ova emisija Otvoreno je u četvrtak navečer problematizirala funkcioniranje hrvatskog zdravstvenog sustava u doba pandemije. Također, pričalo se o tragediji u čakovečkoj bolnici te o nekim tvrdnjama da se zbog koronavirusa zanemaruju sve ostale dijagnoze.

Gosti urednika Mislava Togonala bili su ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić (HDZ), predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Renata Sabljar-Dračevac (SDP), pročelnik Zavoda za endokrinologiju KB Sestre milosrdnice Milan Vrkljan (Domovinski pokret), liječnica obiteljske medicine Marija Vrca-Botica i predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić.

Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić je rekao da će inspekcija Ministarstva zdravstva pokazati tko je kriv za smrt pacijenta u čakovečkoj bolnici. Istaknuo je da će inspekcija utvrditi činjenice je li došlo do individualne greške djelatnika u bolnici ili je do pogreške došlo zbog nekih okolnih čimbenika jer su medicinske sestre opterećene u svakodnevnom radu.

Gazić je istaknuo da još nikakvih službenih informacija nema, ali da se medicinski benzin koristi kao sredstvo za dezinfekciju i za skidanje određenih teških naljepnica.

Dodao je kako u Općoj bolnici Čakovec nedostaje šezdesetak medicinskih sestara, a to je brojka do zadovoljavanja minimalnih uvjeta. Naglasio je da to nije samo u Općoj bolnici u Čakovcu već u mnogim drugim bolnicama. Gazić je rekao da je zajedno s Ministarstvom zdravstva provedena analiza o nedostatku medicinskih sestara u bolničkom sustavu te su rezultati zabrinjavajući.

- Došli smo do brojke od četiri i pol tisuće medicinskih sestara koje trenutno nedostaju da bi se zadovoljili minimalni uvjeti, rekao je.

Poručio je da medicinske sestre imaju jako mala primanja, između 5.500 do 6.500 kuna.

Ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić (HDZ) je kazao da će inspekcija utvrditi što je medicinska sestra dala pacijentu. Kaže da ne vjeruje da je za tragediju kriva Uprava bolnice. Dodao je da je KBC Zagreb u zadnje četiri godine zaposlio oko 370 novih medicinskih sestara kako bi se zadovoljili minimalni uvjeti.

- Relativno se krpamo jer su se standardi promijenili. Za jednu modernu intenzivnu skrb s deset postelja, da bi zadovoljili kriterije Pravilnika Ministarstva zdravstva, mora biti uposleno pedeset medicinskih sestara za uobičajeni rad, dodao je Ćorušić.

Ćorušić je naglasio da se ne može tvrditi da svaka medicinska sestra ima oko 5.500 kuna jer plaća ovisi i o njenom stupnju obrazovanja, složenosti posla i ostalim dodacima te može iznositi i do 7.500 kuna. Istaknuo je da je u Njemačkoj ta plaća sigurno veća.

Pročelnik Zavoda za endokrinologiju KB Sestre milosrdnice Milan Vrkljan (Domovinski pokret) rekao je da je problem zdravstva jednim dijelom i problem sestrinstva i problem liječnika. Kazao je da problem sestrinstva traje već najmanje dvadeset godina te da taj problem nije isključivo vezan za financije. Vrkljan je naglasio da medicinske sestre uz svoj posao obavljaju i poslove drugih kao naprimjer posao spremačica i servirki hrane. Po njemu je to ključni problem sestrinstva u Hrvatskoj.

- Teško ćete naći sestru koja će reći da je isključivo nezadovoljna s plaćom. Ona je nezadovoljna s uvjetima rada. Ti uvjeti rada u Hrvatskoj se pogoršavaju i u zadnjih dvadeset godina su sve gori i gori, poručio je.

Vrkljan je naglasio da je posljedica svega, neuređeno stanje u Republici Hrvatskoj. Rekao je da je Hrvatska jedina zemlja u Europskoj uniji koja nema ustrojen sustav praćenja ishoda liječenja pri HZZO-u i nema ustroj sustav praćenja ishoda nekoga lijeka koji se postavlja na tržište.

- Postoji cijeli niz problema koji nije isključivo vezan za novac, poručio je.

Pročelnik Zavoda za endokrinologiju KB "Sestre milosrdnice" istaknuo je da je prošla Vlada završila svoj mandat s deset milijardi kuna duga u zdravstvu.

- Mi smo sada u zdravstvu dužni 11 mlrd. kuna s tim da je ministar Marić prije dva mjeseca "ubacio" 500 milijuna kuna, tako da smo mi zapravo dužni 11.5 mlrd kuna da nije bilo te intervencije, rekao je.

Istaknuo je da je to neodrživi stanje i da ministar Beroš kredit može imati još vrlo kratko vrijeme da uredi sustav, a ako se to ne dogodi svoj mandat treba staviti na raspolaganje.