DRASTIČNE RAZLIKE

Što se to događa? U školi briljiraju, na maturi masovno padaju, pogledajte samo fiziku...

Maturu su najbolje riješili maturanti iz Zagreba, Međimurja i Splita, a najlošije su prošli bivši srednjoškolci iz Ličko-senjske

Razlika između ocjene državne mature i ocjene u četvrtom razredu srednje škole je najveća

 Tom Dubravec/Cropix/Cropix

Završeni srednjoškolci iz Zagreba u prosjeku su najbolji na državnoj maturi, slijede ih maturanti iz Međimurske županije, a na trećem mjestu našla se zadnja generacija maturanta iz Splitsko-dalmatinske županije. Njih slijede vršnjaci iz Varaždinske županije, odnosno Dubrovačko-neretvanske. Na maturi su najlošije prošli bivši srednjoškolci Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, pokazuju novi podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Iz tri ključna predmeta, hrvatskog jezika, engleskog i matematike, ukupan prosjek ocjena učenika u Hrvatskoj je na A razini 3,28, a na B 2,46. I ovoga se puta pokazuje da su prosječne ocjene na državnoj maturi, posebice iz izbornih predmeta, niže no što su bile u završnom razredu srednje škole, odnosno na kraju osmog.

Najdrastičniji primjer je predmet fizika: u srednjoj školi 45 posto učenika iz nje je imalo ocjenu odličan, a 30-ak posto vrlo dobar, da bi se na maturi prosjek okrenuo "naglavačke" pa je 46 posto kandidata iz tog izbornog predmeta dobio negativnu ocjenu, a njih gotovo 30 posto ‘dvojku‘. Ocjenu pet iz fizike na maturi dobilo je svega tri posto kandidata. Paralelno, u srednjoj je školi ocjenu dovoljan imalo tek šest posto generacije.

Nepovezanost ocjena

Podaci MZO-a podijeljeni su na ocjene iz mature iz obaveznih predmeta i onih izbornih. Dok je prosječna ocjena za ‘glavne‘ predmete u osmom razredu 4,13, u četvrtom srednje ona pada na 3,63, da bi se na B razini mature srozala na 2,46.

Među obaveznim predmetima, u matematici su vidljive veće razlike - dok u osmom učenici iz tog predmeta imaju prosječnu ocjenu 3,89, a u četvrtom razredu 3,20, na maturi (B razina) padaju na prosjek 2,30. Niti s engleskim jezikom, iz kojega već tradicionalno učenici imaju bolje ocjene od hrvatskog, nije puno drukčije: u osmom 4,30, na kraju srednje 4,05, a na B razini mature - 2,81. Hrvatski po istom sistemu pada s početne ocjene 4,19 na 3,14.

Sumarno, dok u osnovnoj školi iz hrvatskog, matematike i engleskog jezika učenici u prosjeku imaju čvrste četvorke, srednju završavaju s labavom četvorkom, a na maturi ne uspijevaju na osnovnoj razini znanja niti do trojke. Razlike između školskih ocjena i onih na maturi značajno su veće iz predmeta koji su na maturi izborni.

Naime, dok je prosjek ocjena u školi 4,37 (iz svih predmeta, osim hrvatskog, matematike i engleskog), na maturi ona iznosi 2,34, odnosno prosjek predmeta u školi je praktički nadomak petici, a na maturi je riječ o dvojci.

Primjerice, iz politike i gospodarstva učenici u četvrtom srednje imaju prosjek 4,40, a na maturi 2,10; u kemiji je riječ o odnosu 4,49:2,67, a biologiji 4,51: 2,64. Srozavanje ocjene primjetno je i u predmetima poput likovne ili glazbene umjetnosti: u školi iz tih predmeta imaju prosječnu ocjenu 4,86, a na maturi 2,83, odnosno u slučaju glazbenog - 3,14.

Neujednačeni kriteriji

- Povezanost školskih ocjena i ocjena na vanjskim standardiziranim ispitima znanja niti u jednom obrazovnom sustavu nije potpuna, pa tako ni u hrvatskom, komentiraju u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Naime, glavna komponenta ocjene na ispitima državne mature jest znanje pojedinog predmeta na kraju četverogodišnjeg obrazovnog ciklusa gdje treba uzeti u obzir i neizbježni faktor zaboravljivosti.

image

Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a

Goran Mehkek/Cropix

Nasuprot tome, školske ocjene su rezultat provjera znanja u kraćim ciklusima tekuće nastavne godine gdje se učenici kontinuirano pripremaju, a obuhvaćaju još niz drugih elemenata koje kroz ispite državne mature nije moguće mjeriti, poput trud učenika i zalaganje, tumači ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.

Kako dodaje, trendovi govore da su ocjene na ispitima državne mature najbliže ocjenama koje pristupnici imaju u prva dva razreda srednje škole. U trećem, i osobito četvrtom razredu dolazi do ukupnog rasta prosječnih školskih ocjena. Stoga je i razlika između ocjena državne mature i ocjene u četvrtom razredu srednje škole najveća, a najčešće se uspoređuju upravo te dvije vrijednosti.

Na upit kako tumači podatak o gotovo 800 učenika koji su iz hrvatskog, matematike ili engleskog na kraju srednjoškolskog obrazovanja imali ocjenu odličan, a na maturi dovoljan, Filipović kaže kako takav nalaz među ostalim ukazuje na neujednačene kriterije ocjenjivanja.

Gotovo 800 učenika završilo je srednju školu s ocjenom pet iz matematike, hrvatskog ili stranog jezika, a na višoj razini znanja na maturi iz tog su predmeta dobili dvojku.

Ukupno 126 učenika imalo je u završnom srednje peticu iz nekog od ključnih predmeta, da bi potom iz tog predmeta dobili negativnu ocjenu i pali maturu.

Svega 15 učenika imalo je u četvrtom srednje zaključenu ocjenu dovoljan iz nekog od ključnih predmeta, da bi na maturi iz njega dobili odličan

Samo 329 maturanata uspjelo je na maturi dobiti odličan iz sva tri obavezna predmeta, pokazuju podaci iz Školskog e-Rudnika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 10:45