DRŽAVNA MATURA

Najbolji maturant fiziku je riješio bez greške: ‘Veću tremu imao sam za engleski!‘

Andrej Nikšić ispit iz matematike na višoj razini svladao je s 98,33 posto, a iz eseja na hrvatskom jeziku ostvario je maksimum bodova

Andrej Nikšić

 Damjan Tadić/Cropix

Fiziku na državnoj maturi nije uspjelo proći 46 posto maturanata, a ostalima je prosječna ocjena iznosila 1,9. Maturant zagrebačkog MIOC-a Andrej Nikšić uspio je ispit iz fizike riješiti bez greške.

Ispit iz matematike na višoj razini znanja svladao je s postotkom riješenosti 98,33, a iz eseja na hrvatskom jeziku ostvario je maksimum bodova. To ga je svrstalo među najuspješnije učenike na maturi i dovelo do nagrade Marin Soljačić za najbolje riješene ispite iz matematike (A razina) i fizike. U razgovoru priznaje kako je najveću tremu imao zbog engleskog jezika, što objašnjava jednostavnom činjenicom - bolje se snalazi u matematici nego u engleskom. Ipak, i taj je ispit izvrsno riješio.

- U mojem slučaju, glavnina priprema za državnu maturu bila je u kontinuiranom radu i učenju kroz cijelu srednju školu, tako da mi završne pripreme nisu predstavljale problem. Pripremanje za maturu ne mora biti zahtjevan proces ako se njegova "zahtjevnost" raspodijeli na dulji period - objašnjava Andrej. Može, međutim, zamisliti da nekome tko bi cijelo srednjoškolsko gradivo pokušavao naučiti u posljednjoj godini to bio zahtjevan proces.

Veća nervoza

Evidentno je, kaže, da je ispit iz fizike bio mnogo teži nego prijašnjih godina.

- Mnogi su, vjerojatno, kada su vidjeli da ne znaju riješiti zadatke, bili još više nervozni nego prije početka ispita, pa je moguće da se nisu mogli ni dobro koncentrirati.

S druge strane, kod eseja ne primjećujem pomak u težini. Mislim da se tu, jednostavno, radi o tome da pismeno izražavanje mladima predstavlja sve veći problem, što je generalni problem modernog doba digitalizacije, a ne samog školstva - smatra Andrej, koji se nakon mature uspio upisati na zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva, a prošle je godine maturirao u glazbenoj školi te godinama svira violončelo. Koliko je napora potrebno uložiti za odličan uspjeh u obrazovanju?

- Količina napora uvelike ovisi o profesorima koji vam predaju. Većina škola ima profesore koji ne traže mnogo, ali i one vrlo zahtjevne. Mislim da sam tu prošao relativno dobro te da, gledano u cjelini, moji profesori nisu bili prezahtjevni - odgovara Andrej, uvjeren da status odličnog učenika ne zahtijeva mnogo odricanja te da se može imati odlične ocjene i dovoljno vremena za druženje s prijateljima. Ipak, na kraju ne ostaje previše vremena za hobije ili osobne preokupacije.

Po mišljenju Andreja Nikšića, obrazovni sustav uopće ne funkcionira loše kada je riječ o stjecanju znanja za srednju školu i za fakultet. Međutim, ako želimo da učenici već nakon srednje škole budu donekle radno sposobni i mogu se snalaziti u svijetu, trebalo bi krenuti drugim smjerom.

Funkcioniranje sustava

- Čini mi se da bi trebalo uvesti više učeničkog samostalnog rada i projekata umjesto klasičnog podučavanja ex cathedra, što je, zapravo, i smjer u kojemu se krenulo s reformom, no problem je njezina provedba koju je trebalo bolje razraditi prije uvođenja promjena - kaže Andrej, po kojemu je glavni problem obrazovanja u tome što se velik naglasak stavlja na ocjene.

- Taj problem dolazi iz samog društvenog mentaliteta da sve osim odličnih ocjena nije prihvatljivo. Kada bi se u osnovnim školama ocjenjivalo realnije i strože, odnosno kada bi ocjene unutar generacije više bile nalik Gaussovoj krivulji, time bi upisi u srednje škole bili olakšani i ne bi bilo potrebe za prijemnima. Mislim da bi stanje bilo realnije kada se petice ne bi davale tako olako - kaže.

Jedan od najboljih maturanata smatra da se mlade danas itekako može zainteresirati i motivirati za učenje, samo im to treba prezentirati na pravi način, a ne kao neki oblik obveze ili prisile.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 08:56