REVIZORI KPMG-a

ŠOKANTNA ANALIZA Kako je u samo 5 godina posve uništen Zagrebački velesajam

 Goran Mehkek / CROPIX

Gradnja Kongresnog centra, garaže, hotela, multifunkcionalnog paviljona, obnavljanje postojećih paviljona, otvaranje muzeja znanja i znanosti... Sve su to bili planovi za obnovu i spas Zagrebačkog velesajma koji su, čini se, propali.

Propadanje prostora

Zagrebački holding, suočen s milijunskim gubicima koji su se gomilali godinama i činjenicom da u vlastitim redovima očito nema dovoljno kapaciteta za vođenje tvrtke, uskoro bi trebao dovesti jednu inozemnu tvrtku, europskog igrača s iskustvom u sajmišnoj djelatnosti, koji će upravljati Velesajmom.

Od početka krize ta podružnica Holdinga sustavno gomila gubitke: 2011. iznosili su 44 milijuna kuna, 2012. bili su 50 milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci prošle godine zabilježen je manjak od čak 23 milijuna kuna. Gigant koji se prostire na 561.000 četvornih metara, od čega samo na izložbeni prostor otpada 190.000 kvadrata, posljednjih godina ne samo da ne uspijeva u onome što bi mu trebao biti core business, a to je organizacija sajmova, već njegovi prostori sustavno propadaju i predstavljaju nepotreban trošak.

U 2012. godini organizirana su samo 23 specijalizirana sajma, što je označilo manjak prihoda od 27 posto u tom segmentu u odnosu na 2011., a samo na komunalnu naknadu svih prostora troši se više od 14 milijuna kuna godišnje.

Nekadašnji ponos

Ako nekadašnji ponos metropole dođe u ruke inozemnom upravitelju, stranac će upravljati sa 40 paviljona, imat će 12 kilometara asfaltirane ceste i vlastito vodocrpilište. Već ovaj tjedan jedna od točaka na sastanku Uprave Holdinga trebala bi biti raspisivanje međunarodnog natječaja, odnosno poziva za iskazivanje interesa operatera europskih sajmova.

- Očekujemo da će se javiti tvrtke koje već imaju sklopljene ugovore s brojnim izlagačima, pa čak i pjevačima, kako bi paviljoni bili puni cijele godine. Jedna od naših opcija je traženje inozemnih partnera, a vidjet ćemo tko će to i u kojem obliku biti - kaže sugovornik iz tvrtke. Nedavno je tvrtku proučila i revizorska kuća KPMG, a tijekom analize došli su do zastrašujućih činjenica.

Prvo, sajamska djelatnost, što je osnovni posao Velesajma, donosi im samo četvrtinu ukupnih prihoda (oko 11,7 milijuna kuna u 2012. godini), jer se preostali prihodi dobivaju od najma prostora. Usporedbe radi, većina sajmova u regiji, poput sajma u Beogradu, Gospodarskog razstavišča u Ljubljani ili budimpeštanskog Hungexpoa, 90 ili 100 posto svojih prihoda ostvaruju od sajmišne djelatnosti, izložbi, kongresa, sportskih i korporativnih događaja i koncerata.

Drugo, trošak zaposlenika iznosi nevjerojatnih 78 posto prihoda. Zaključno sa 30. lipnjem 2013. Velesajam je imao 224 zaposlenih. Njih 93 zaduženo je za stvaranje prihoda, a preostali rade u pomoćnim službama - odjelu za kadrovske poslove, vozila, zaštitu financija...

Radnici prestari

Na njihove plaće svake godine odlazi oko 36 milijuna kuna, što je triput više nego što uspiju zaraditi od sajmova. Posve je nevjerojatan podatak da Velesajam zaradi nešto više od 50 milijuna kuna na godinu, a samo na materijalne troškove (komunalna naknada, održavanje, režijski troškovi) i zaposlene troši više od 80 milijuna.

Treći veliki nedostatak, procjenjuje KPMG, dobna je struktura zaposlenih. Naime, čak trećina radnika starija je od 55 godina, a gotovo ih 80 posto ima više od 45.

Revizori smatraju da tvrtka ima gotovo 150 zaposlenika viška, a preostali bi se kadrovi morali podmladiti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 14:42