Iz više izvora potvrđeno je kako je novi vlasnik 43-postotnog udjela u Fortenovi Saif Alketbi, navodno iskusan investitor s ulaganjima u brojna područja. Ovo je do sada najveći i najvažniji ulazak arapskog kapitala u Hrvatsku. Međutim, čini se kako ovo preuzimanje neće proći bez kontroverzi. Na naše pitanje o tome kako komentiraju preuzimanje stigao je oštar odgovor iz same kompanije:
"Fortenova grupa nema nikakva službena saznanja o prodaji udjela Sberbanke. Imovina Sberbanke je pod sankcijama i za kupoprodaju je potrebno ishoditi posebne dozvole tijela nadležnih za provedbu sankcija. Prvi potencijalni kupac udjela Sberbanke, mađarski Indotek, te dozvole nije uspio ishoditi. U drugom pokušaju odnosno prodaji mirovinskim fondovima dozvole su pribavljene, ali su predstavnici njemačkog Allianza u Nadzornom odboru AZ fonda zaustavili kupoprodaju. Prema saznanjima Fortenova grupe nikakve daljnje dozvole za prodaju nisu ishodovane te ne vidimo kako se valjana kupoprodaja mogla dogoditi. Također, nakon mirovinskih fondova nije bilo drugih dubinskih snimanja kompanije. Ukoliko je došlo do izbjegavanja sankcija, radi se o kaznenom djelu i kompanija u tome nije sudjelovala", odgovorili su na naš upit iz Fortenova grupe.
Ovakav odgovor znači da se preuzimanje, koje je potvrdila Sber banka, trenutačno pretvara u nacionalnu kontroverzu. Je li preuzimanje obavljeno bez znanja hrvatske vlade?
Podsjetimo: U zadnjih tjedan dana svjedočili smo jednom od najuzbudljivijih poslovnih trilera još od dužničkog kolapsa poslovnog imperija Ivice Todorića, Agrokora: Iako se do prije nekoliko dana smatralo da je sve apsolutno pripremljeno za preuzimanje 42,5 postotnog udjela u Fortenovi (sljednici Agrokora), predstavnici njemačkog Allianza glasali su na sastanku društva za upravljanje AZ mirovinski fondovima protiv transakcije u kojoj su AZ, Erste Plavi, RBA i PBZ Croatia osiguranje mirovinski fondovi usporedno s vlasnikom EMMA Grupe Pavom Vujnovcem trebali otkupiti vlasništvo ruske Sber banke. Više dobro upućenih tumačilo je kako je izlazak Sber banke iz vlasničke strukture Fortenove od ekstremne važnosti jer bi u protivnom zbog zapadnih sankcija protiv ruskih kompanija Fortenovi moglo biti blokirano financiranje, što bi pak moglo izazvati ozbiljne poslovne probleme zbog sezonalnosti biznisa odnosno potreba za obrtnim kapitalom.
No, najveći problem bilo bi refinanciranje obveznica izdanih 2019. godine, koje, srećom, dospijevaju tek u jesen 2023. godine. Kako su nakon odustajanja AZ fonda predstavnici ostalih mirovinskih fondova zaključili da im regulatorni limiti onemogućavaju tako veliko ulaganje, jedini aktivan u potrazi za novim partnerom u preuzimanju Fortenove navodno je ostao Pavo Vujnovac, kao i menadžment Fortenove, jer uprava mora brinuti o dobrobiti kompanije, a geopolitika je dovela do toga da su ruske banke pod sankcijama.
U ovom trenutku još nije poznato zbog čega su predstavnici njemačkog diva Allianza glasali protiv preuzimanja Fortenove od strane AZ fonda te tako onemogućili i ostale mirovince u realizaciji transakcije. Kuloarske priče idu od straha za možebitne pravne zamke u kompliciranoj situaciji sa sankcijama protiv Rusije, pa sve do prikrivenih interesa Allianza u ovoj priči. Nije prvi put da se dogodilo kako se neće realizirati preuzimanje udjela Sbera u Fortenovi, iako je dogovor izgledao vrlo čvrst. Podsjetimo kako je dio medija već spekulirao kako je preuzimanje udjela Sber od strane mađarskog Indoteka također bila ‘gotova stvar‘, ali je na kraju mađarski poduzetnik Daniel Jelinek ipak odustao unatoč čvrstim vezama s američkim investitorima. Ostalo je nejasno je li uzrok odustajanja specifična pozicija Mađarske, čiji autokratski predsjednika Viktor Orban pokazuje visoku razinu razumijevanja za režim Vladimira Putina.
Dio poslovne javnosti smatra kako je investitorima upravo sada pravi trenutak za kupovinu Fortenove. Na jutarnjem.hr već smo pisali je hrvatskim mirovinskim fondovima transakcija s dionicama Fortenove bila privlačna kao povoljan posao. Sber je, podsjetili smo, ukupno svojedobno financirao Agrokor s 1,2 milijardi eura, a sada bi izišao za 500 milijuna, koliko su spremili mirovinci i Vujnovac. Uz to, omjer zaduženosti i EBITDA pred slom Todorićevog poslovnog carstva bio je oko 30 puta, dok je izvanredna uprava taj omjer uspjela nizom kompanijskih politika te prodajmo imovine smanjiti na 3,8xEBITDA, što je jedan od razloga zašto se bivši izvanredni upravitelj i novi predsjednik Uprave Fortenove, Fabris Peruško, potpunom stabilizacijom. Kompanija koja je bankrotirala prošla je proces oživljavanja zahvaljujući lex Agrokoru te, potom, oporavka. U procesu izvanredne uprave nad Agrokorom spriječen je domino efekt bankrota ili teških problema s likvidnošću kod brojnih Agrokorovih dobavljača, a RH je proaktivnom ulogom sačuvala veliki broj radnih mjesta.
Ne treba čuditi interes arapskog kapitala za investiranje u regiju. Novac zarađen kroz desetljeća na nafti i plinu već desetljećima ulažu u vrlo raznovrsne biznise. Od pet najvećih svjetskih fondova za upravljanje nacionalnim bogatstvima dva su sa Srednjeg Istoka – Abu Dhabi Invstment Authority te Kuwait Investment Authority – od kojih svaki upravlja s po 708 milijardi dolara. Ako se pak pogleda Forbesova lista venture capital kompanija, akceleratora ili ‘poslovnih anđela‘, nameće se zaključak kako se radi o jednoj od najdinamičnijih investicijskih sredina u svijetu.
Puno agresivnije arapski investitori počeli su ulagati u kontinentalnu Europu prošlog desetljeća, a interes im se, ovisno o razdobljima, pokazao vrlo raznolikim – od komercijalnih nekretnina preko europskih banaka do high tech biznisa. Bez obzira na ogromna bogatstva s kojima raspolažu, u početnom investicijskom zamahu fokusirali su se prema europskim centrima poput Pariza, Berlina, Frankfurta ili Zuricha, a sada šire sfere interesa i utjecaja.
Kao i drugdje u Europi, tako su i u Hrvatskoj investitori iz arapskog svijeta vrlo aktivno počeli nastupati na tržištu komercijalnih nekretnina gdje su prema ukupnom udjelu vrijednosti investicija svojim transakcijama osvojili 29 posto tržišta u 2021. godini, čime su za četiri postotna poena, prema podacima Colliersa, pretekli čak i hrvatske ulagače. Lani je na nekretninskom tržištu Hrvatske uvjerljivo najveća transakcija bila akvizicija Sunce hotela od strane privatnog ulagača sa sjedištem u UAE i razvojne kompanije Eagle Hills. Prije dvije tri godine puno se pričalo o ogromnom projektu „Grad u Gradu“ gdje su arapski investitori trebali investirati 500 milijuna eura, ali i pored niza sastanaka nije se realizirala ideja inovativnog gradskog područja raznolikih sadržaja na 1,1 milijun četvornih metara, nešto poput Beograda na vodi. Tom projektu vjerojatno je presudila smrt bivšeg gradonačelnika Bandića te promjena stava novih zagrebačkih vlasti prema nekretninskim projektima.
Hrvatska je s vremena na vrijeme pokazivala visoke ambicije u privlačenju arapskih investitora. Na velikom EXPO sajmu prije dvije godine premjer Andrej Plenković imao je povijesne reminiscencije: „..želim vas podsjetiti i da Hrvatska ima odnose s arapskim svijetom koji datiraju još iz Srednjeg vijeka. Hrvati su stoljećima bili jedini slavenski narod koji je imao prekomorske veze s Arapima na Sredozemlju, dok je hrvatska Dubrovačka Republika intenzivno trgovala s arapskim zemljama kao posrednik između Istoka i Zapada‘‘.
Arapski kapital već godinama aktivno prati hrvatske turističke destinacije kao dobre prilike, a poglavito cijene političku stabilnost. Pa ipak, čini se da im je do sada u regiji bilo jednostavnije i vjerojatno isplativije investirati u BiH, Srbiji, pa i Crnoj Gori.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....