Noćna ekonomska oluja: Koja je ‘prava pozadina‘ preuzimanja najveće hrvatske kompanije?

Tijekom jučerašnje večeri u redakcije hrvatskog medija počele su pristizati potvrde o transakciji kojom je arapski investitor preuzeo 43-postotni udio u Fortenovi, ali je nakon objave te informacije tek uslijedila noćna poslovna oluja.

„Saif Alketbi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, stekao je 43,4 posto udjela u hrvatskoj kompaniji Fortenova Grupa. Financijska transakcija, koja se odnosi na 43,4 posto udjela Fortenova Grupe d.d., dovršena je u ponedjeljak 31. listopada“, glasilo je službeno priopćenje te je bilo logično pomisliti kako se u tako velikom poslu pazilo na sve detalje.

Otprilike usporedno s pojavom te oficijelne informacije i ruska Sberbanka potvrdila je transakciju, pa se i stoga činilo kako će se raditi tek o pomalo neobičnom raspletu dugačkog poslovnog trilera oko preuzimanja Fortenove. Naime, do sada je već propao ulazak mađarskog poduzetnika Daniela Jelineka, a u tjednu iza nas u zadnji tren srušila se konstrukcija u kojoj su četiri hrvatska mirovinska fonda skupa s krupnim domaćim poduzetnikom, Pavom Vujnovcem, trebali kupiti udio Sbera za 500 milijuna eura.

Međutim, kao da nije bilo dosta neizvjesnosti oko Fortenove, odmah po objavi prodaje udjela Sbera Saifu Alktebiju, reagirala je Uprava Fortenove upozorenjem kako arapski investitor uopće nije zatražio dozvole nadležnih tijela vezane uz međunarodne sankcije protiv Rusije te stoga navodno uopće neće moći uknjižiti vlasništvo nad udjelom u Fortenovi. Još je veće uzbuđenje nastalo kada je postalo jasno da za transakciju s arapskim investitorom nije znao vrh vlade, niti Ministarstvo financija, inače ključno kod davanja licence za preuzimanje. Stoga se čini kako će se pitanje budućeg vlasništva nad Fortenovom sada svesti na pitanje može li arapski investitor doći do potrebnih potvrda o tome da ne krši sankcije. Što se zbiva?

Kako su nam objasnili dobro upućeni u transakciju koju su prethodno neuspješno uz potporu Uprave Fortenove pripremali hrvatski mirovinski fondovi, traženje odobrenja za preuzimanje kod regulatornih tijela koja provjeravaju izloženost sankcijama izuzetno je pravno kompleksan posao. Prvo se trebalo dobiti potvrde nadležnih britanskih i američkih tijela o tome da jurisdikcije Britanije i Sjedinjenih Država nisu nadležne. Nakon toga trebalo je pravnu priču nastaviti s EU regulatornim tijelima i hrvatskim nadležnim institucijama. U Hrvatskoj postoji radno tijelo koje se bavi tim pitanjem te je sastavljeno od predstavnika više institucija i ministarstava, ali je ključno Ministarstvo financija, čiji predstavnik u konačnici potpisuje rješenje/licencu. Na naš upit je li arapski investitor zatražio odobrenje po pitanju sankcijskih mehanizama, ministar financija Marko Primorac odgovorio nam je kako Ministarstvo koje vodi tom poslovnom subjektu nije izdalo nikakvo odobrenje niti ga je taj subjekt tražio, te je ustvrdio kako nakon 31. listopada to ionako više niti neće biti moguće.

S obzirom na to da se sama transakcija između Sbera i arapskog investitora Saifa Alktebija navodno dogodila prije 31. listopada, sada je ostalo nejasno što će biti s ulaganjem te ima li Fortenova legitimnog novog velikog dioničara u vlasničkoj strukturi umjesto Sberbanke. Pojedini iskusniji hrvatski poduzetnici smatraju kako će arapski investitor vjerojatno odraditi sve nužne korake da dokaže legitimnost transakcije, što bi Upravu Fortenove moglo dovesti u nezgodnu situaciju. No, to je samo njihov stav.

Navodno je za razumijevanje pravne problematike oko preuzimanja Fortenove najvažnija Uredba vijeća EU donesena još 2014. godine nakon ruske aneksije Krima. Po toj Uredbi br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine, važan je pak članak 2. koji govori sljedeće:

„1. Zamrzavaju se sva sredstva i gospodarski izvori koji pripadaju, u vlasništvu su, u posjedu ili pod kontrolom bilo koje fizičke ili pravne osobe, subjekta ili tijela, ili fizičke ili pravne osobe, subjekta ili tijela koji su povezani s njima, kako je navedeno u Prilogu I./2. Nikakva sredstva ili gospodarski izvori ne stavljaju se na raspolaganje, izravno ili neizravno, u ili za korist fizičke ili pravne osobe, subjekta ili tijela, ili fizičke ili pravne osobe, subjekta ili tijela povezanih s njima, kako je navedeno u Prilogu I.“

Za ovu situaciju bitan je i članak 6. koji pak kaže:

„Odstupajući od članka 2., nadležna tijela države članice mogu, pod uvjetima koje smatraju primjerenima, odobriti oslobađanje određenih zamrznutih sredstava ili gospodarskih izvora, ili stavljanje na raspolaganje određenih sredstava ili gospodarskih izvora subjektu uvrštenom na popis pod rednim brojem 108 u Prilogu I., nakon što su utvrdila da su sredstva ili gospodarski izvori potrebni za dovršetak, do 31. listopada 2022., tekuće prodaje i prijenosa vlasničkih prava koja su u izravnom ili neizravnom vlasništvu tog subjekta u pravnoj osobi, subjektu ili tijelu s poslovnim nastanom u Uniji.“

Drugim riječima, ako je Sber odradio prodaju udjela arapskom investitoru do 31. listopada, to bi trebalo značiti da se teoretski transakcija možda mogla naknadno proglasiti valjanom od strane Republike Hrvatske i njezinih nadležnih tijela. Jedna strana tvrdi kako je po tom osjetljivom pitanju arapski investitor ranije kontaktirao jurisdikciju u Amsterdamu, te da tek namjeravaju odraditi posao s nadležnim hrvatskim institucijama te se zbrka dogodila upravo zbog žurbe odnosno žurnosti transakcije. Druga strana, u čemu je proaktivna uprava Fortenove, procjenjuje pak kako to više niti nije moguće.

Iskusni biznismeni koji su bili upućeni u neke od detalja vezanih uz prethodnu propalu transakciju mirovinskih fondova ocjenjuju kako je arapski investitor najvjerojatnije dobio dodatni diskont na 500 milijuna eura, koliko su mirovinski fondovi bili spremni dati za isplatu ruske Sberbanke. S obzirom na to da je i tih 500 milijuna eura od strane financijskih bilo ocijenjeno kao vrlo povoljno u odnosu na aktualne pokazatelje poslovanja Fortenove, teoretizira se kako je arapski investitor možda čak spreman na rizik da ne može uknjižiti vlasništvo duže vrijeme, sve do smirivanja geopolitičke situacije. No, to je samo jedna od teorija, i to ona koja ne nudio odgovore o neposrednoj budućnosti Fortenove.

Isto tako, nejasno je može li novi zaplet oko prodaje udjela Sbera u Fortenovi utjecati na poslovanje najvažnije i najveće kompanije u RH. Iz Fortenove i daje odlučno poručuju kako poslovanje kompanije neće imati problema, ali nejasno je zašto je onda nastala drama nakon što je propala transakcija s mirovinskim fondovima.

Ostaje činjenica da je jučer u večernjim satima Vlada RH ostala iznenađena informacijom o preuzimanju, pa su tako izostala i službena tumačenja mogućih konzekvenci po Fortenovu, kao što su možebitni problemi s financiranjem.

Dio pak poslovne zajednice razočaran je time da se pitanje vlasničke strukture Fortenove rješavalo tako dugo da su doslovno u zadnji tren morali uskočiti arapski investitori poput padobranaca-diverzanata.

Inače, do redakcije Jutarnjeg lista stiglo je više neslužbenih verzija o ‘pravoj pozadini‘ preuzimanja 43-postotnog udjela u Fortenovi od strane Saifa Alktebija. Dio tih priča uvezuje najnoviju transakciju s poznatim hrvatskim poduzetnicima s dugim poslovnim iskustvom u Rusiji, ali se potvrda tih spekulacija ne može dobiti niti službeno niti neslužbeno, bez obzira na to što se radi o krupnim poduzetničkim imenima te redakcija ocjenjuje neprimjerenim prenositi spekulacije.

Sve u svemu, nakon što se činilo da poslovni triler u Fortenovi ne može biti zanimljiviji nakon što su njemački predstavnici u Nadzornom odboru društva za upravljanje AZ mirovinskim fondovima u zadnji tren glasali protiv transakcije, činilo se da će nastavak priče teško biti tako uzbudljiv. No, eto, upravo imamo još jedan zaplet pravne prirode s teško predvidljivim ishodom.

Ono što je ključno pitanje: Kako je moguće da se Fortenova kao najveći i najvažniji poslovni sustav u zemlji uopće našao u ovakvoj situaciji te zbog čega pitanje vlasništva nije riješilo puno ranije, nego se čekalo i s prethodnom transakcijom, koja je uključivala mirovinske fondove sve do zadnjeg trena, pa je nastala panika kad cijelu priču minirao njemački div Allianz. Do danas nema službenog objašnjenja zbog čega je prvi čovjek Allianza za srednju i istočnu Europu iscrpno elaborirao zbog čega im je transakcija neprihvatljiva.

Trenutačno, po svemu sudeći, traju obavještajne, sigurnosne, političke i ekonomske procjene možebitnog značenja ulaska arapskog kapitala u Fortenovu.