Rohatinski: Trebamo radikalne reforme i smanjivanje pojedinih prava

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski upozorio je Vladu da još nije poznata detaljnija razrada rashodnog dijela proračunske bilance, pa još nije vidljivo i kako se uz smanjivanje ukupnih rashoda proračuna za 4,6 milijardi kuna namjerava održati deficit u predviđenim okvirima.

Unatoč tome smatra kako postoje izgledi da MMF i rejtinške agencije prihvate opredjeljenja iz Smjernica za donošenje proračuna za 2012. godinu, kao prvi korak prema jačoj fiskalnoj konsolidaciji, te da će pritom tražiti precizno utvrđivanje konkretnih mjera i mehanizama kojima Vlada namjerava ostvariti predviđene proračunske veličine.

No, Rohatinski je, u intervjuju Vjesniku , upozorio da nije dovoljno samo rezanje javnog sektora, nego da trebamo radikalne reforme i smanjivanje pojedinih prava.

- Vlada mora početi voditi dugoročno održivu fiskalnu politiku, koja će još daleko više dobiti na značenju ulaskom u Europsku uniju. Zato je bitno da se potrebna fiskalna konsolidacija ostvaruje mjerama trajnog karaktera, a ne tek kratkoročnim odustajanjem od pojedinih izdataka. Za to su potrebne radikalne strukturne reforme, uključujući smanjivanje pojedinih prava, o kojima se zasad još malo govori - rekao je Rohatinski, uvjeren kako su građani toga svjesni te da neće biti velikog otpora.

Guverner je pojasnio i zašto ne misli da je optimizam ministra financija i Vlade, vezano uz očekivani gospodarski rast, opravdan i zašto model investicija koji je Vlada dosad najavila za to neće biti dovoljan.

- Prema dostupnima informacijama, prognoze o gospodarskom rastu u 2012. zasnivaju se na pretpostavci o započinjanju snažnog investicijskog ciklusa u drugoj polovini godine, prijesvega na području energetike i infrastrukture. Tu, međutim, treba biti oprezan jer započinjanje takva ciklusa i u takvom roku podrazumijeva ne samo postojanje već gotovih investicijskih projekata, nego i riješeno pitanje njihova financiranja, što u sadašnjem trenutku nije još sasvim izvjesno. Osim toga, investicije u energetiku zahtjevaju relativno velik uvoz opreme, pa povećanje uvoza u strukturi BDP-a može znatno umanjiti pozitivan doprinos takvih investicija njegovu formiranju. Napokon, riječ je o investicijama s dugim aktivizacijskim periodom, tako da je realna pretpostavka da će one imati veći utjecaj na gospodarski rast u idućim godinama nego u samoj 2012. godini - napomenuo je guverner HNB-a.

Najavio je i da će tečaj kune braniti pod svaku cijenu, neovisno o kratkoročnim kolateralnim žrtvama. U slučaju Credo banke, guverner je ponovio kako HNB- u nije preostalo ništa drugo nego da pokrene postupak prisilne likvidacije.

- U međuvremenu se među deponentima banke počelo širiti nepovjerenje u njezinu stabilnost, što je neke od njih navelo da počnu povlačiti svoje depozite, a to je još više ubrzalo završetak njezina poslovanja. Zašto se dio deponenata ponašao na takav način, a dio nije, može se samo pretpostavljati.