PRORAČUN 2012.

Iz državnog proračuna izbačen novac za božićnice službenicima? Rohatinski: Deficit će biti veći ako nam zakažu prihodi

 Goran Mehkek/CROPIX

Prema ocjeni premijera Zorana Milanovića , Vlada je “dala sve od sebe” kako bi se držala zacrtanih smjernica, ali konačni prijedlog proračuna ipak je donio određeno razvodnjavanje početnih planova. Rashodi ovogodišnjeg proračuna iznosit će 118,8 milijadi kuna, što je 3,4 milijarde kuna manje nego lani, no u smjernicima je bilo zacrtano smanjenje od 4,6 milijardi kuna.

Prihodi su istodobno planirni u iznosu od 109 milijardi kuna, 1,5 posto ili gotovo mulijardu kuna više nego lani. Prema smjernicama, međutim, prihodi su trebali iznositi 108 milijardi kuna, 0,5 posto više nego lani. Na koncu, deficit proračuna bit će 9,9 milijardi kuna, 4,8 milijadi kuna manje nego lani. No u odnosu na smjernice ipak je neznatno veći, za 300 milijuna kuna.

Za guvernera HNB-a, Željka Rohatinskog , proračun se razlikuje od smjernica, prije svega, u smislu većeg rasta prihoda. Uz pretpostavku zadržavanja deficita, to je dalo prostor za veće rashode od onih planiranih u smjernicama.

Popravljanje slike

- S aspekta financiranja deficita, što je za središnju banku najvažnije, ništa se ne mijenja. Međutim, pitanje je može li proračun ostvariti prihode kakvi su predviđeni, kaže Rohatinski. Ukoliko ne može, to će za posljedicu imati i veći deficit. Ministri, pa i premijer Milanović, očito su ocjenili da je ministar financija Slavko Linić, konzervativno planirao prihode, pa su to ‘popravili’ i na koncu povećali rashode.

Tako bi porezni prihodi trebali rasti 5,7 posto, pri čemu najviše porez na dobit, čak 35 posto, na 7,6 milijardi kuna. Od poreza na dohodak pak očekuje se prihod veći za 21,4 posto. Ipak, prihodnu sliku najviše će popraviti novac prikupljen od privatizacije (Crroatia osiguranje, HPB) koji se planiraju u iznosu od dvije milijarde kuna. Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta, još je ranije upozoravala da se rast poreznog tereta u ovoj godini ne bi smio povećavati i da se deficit ne bi smio rezati na račun prihoda.

Kada je riječ o rashodima, premijer je nastojao popraviti dojam, pa je kazao da će oni biti smanjeni za četiri milijarde kuna. U to je ubrojio i 600 milijuna kuna koji se odnose na regionalne projekte EU, “ koji su u međuvremenu preraspoređeni, a odnose se na razvojne stvari”. Za taj iznos, kazao je, porast će prihodi, pa i rashodi koji se financiraju iz tih izvora.

Smanjeni rashodi

Kako god to objasnio, ostaje činjenica da će rashodi biti manji 3,4 milijarde kuna i da je ministar Linić malo popustio na gotovo svim stavkama gdje je najavljeno rezanje.

Vlada je smanjila rashode za zaposlene za 1,5 milijardu kuna, iako je ranije najavljeno smanjenje od dvije milijade kuna. No, sada tome dodaje i 450 milijuna kuna za zaposlene u zdravstvu, pa je ukupno smanjenje 1,95 milijardi kuna. Pitanje je samo uključuje je to zadiranje u kolektivni ugovor. Jedan ministar nam je potvrdio da su u uštede već ukalkulirali božićnice i regrese. Nešto manje smanjenje od najavljenog izborio je i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, pa neće biti milijadu kuna već 817 milijuna kuna. Subvencije trgovačkim društvima iznose 1,7 milijardi kuna i manje su za 280 milijuna kuna. S druge strane, neki su rashodi povećani. Za kamate, primjerice, izdvojit će se 7,9 milijardi kuna, 322 milijuna kuna više nego lani.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 14:25