REKTORI PRIJETE USTAVNOM TUŽBOM 'Vlada ne smije nadzirati naših 1,6 mlrd. kuna'

Vladin prijedlog po kojemu sveučilišta i znanstveni instituti gube pravo izuzeća uplate vlastitih sredstava u državni proračun, za rektore ne dolazi u obzir.

Nisu zadovoljni ni kompromisnim rješenjem koje su pripremili ministri financija i znanosti, Boris Lalovac i Vedran Mornar te najavljuju podizanje ustavne tužbe dođe li do kršenja Ustavom garantirane sveučilišne autonomije.

Propao dogovor

A kompromis je sljedeći: iako im je prijedlogom novoga Zakona o izvršenju proračuna ukinuto izuzeće, sredstva ipak neće morati uplaćivati u proračun. Riječ je, tvrde u Vladi, tek o evidenciji i slanju mjesečnih izvješća o naplati i trošenju tih sredstava.

- Kao ministar mislim da je to dobar potez i u cilju je transparentnosti. Ministar Lalovac jasno je rekao, to je evidencija, ne uzimanje. Nitko normalan ne može imati ništa protiv toga. Valjda nam je svima u interesu da znamo gdje odlazi proračunski novac - kaže Vedran Mornar, dodajući da se ovime za sveučilišta ništa ne mijenja.

Za razliku od svog prethodnika Željka Jovanovića koji nije vidio problem u tome da dodatni prihodi sveučilišta prolazi državnu blagajnu, Mornar u tome vidi problem.

- Ne bi bilo dobro da taj novac ulazi u proračun iz više razloga.

I samo ukidanje žiroračuna sveučilišta ozbiljno bi narušilo sveučilišnu autonomiju. No, koliko sam shvatio Lalovca, o tome nema govora - uvjerava Mornar.

Pitanje autonomije

Rektori ni na prijedlog s evidencijom ne gledaju blagonaklono. Bore se za staro i traže od Vlade vraćanje pojma izuzeća u Zakon.

- Ako žele od nas samo evidenciju u cilju transparentnosti, zašto onda ukidaju izuzeće? Tražimo da se to vrati kako je bilo. Krenemo li s ustavnom tužbom, neće pasti samo jedan članak, već čitav zakon. A time u opasnost dolazi i državni proračun, što neravno ne želimo - kaže Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu. Pristanemo li sada na ukidanje izuzeća, pristali smo, zaključuje, na načelo koje upropaštava sveučilišta.

Ako je riječ samo o evidentiranju, protiv toga načelno nema ništa protiv, no ne na način da moraju za svaku transakciju pitati nekoga u Ministarstvu znanosti. To, kaže Boras, ne dolazi u obzir.

Gvozden Flego, bivši ministar znanosti i saborski zastupnik, podsjeća da je svaki ministar financija pokušao - i vrlo brzo odustao - od nametanja kontrole nad prihodima sveučilišta. Bivši ministar financija Slavko Linić, borac za ulazak tih sredstava u riznicu, u veljači ove godine je izračunao da je riječ o 1,6 milijardi kuna koje sveučilišta sama zarađuju na tržištu. “Tada nećete imati enormno visoke paće i podjelu novca iz vlastitih prihoda”, poručio je rektorima i dekanima.

Flego se nada da Vlada zna da bi to bilo protuustavno i zato se nada da će od toga odustati. Svi rektori su protiv te mjere i Vlada zasigurno neće postupati protiv volje svih javnih sveučilišta - kaže Flego.

‘Prerano je za taj potez’

Prema riječima Pere Lučina, predsjednika Rektorskoga zbora i rektora Sveučilišta u Rijeci, sve ovisi kako će Vlada organizirati novi pristup transparentnosti. Po njemu, svako donošenje odluka koje nisu osmišljene i usklađene u ovome trenutku nije pametno. Zanimljivo je i promišljanje bivšeg zagrebačkog rektora Alekse Bjelša o ovoj temi.

- Prihodi su osjetljiva zvjerka. Ako joj zaprijetite, ona pobjegne. Prvo mogu pobjeći projekti na kojima sveučiišta rade, a onda i ljudi, kaže. Paradoksom smatra što država konstantno smanjuje ulaganja u istraživanja i po BDP-u nas svrstava u samo dno EU tablica, a umjesto da stimulira sveučilišta da zarađuju, ne samo da ih destimulira već i straši.