Dekani humanističkih fakulteta: Nismo paraziti, spremni smo i sami zarađivati

Novi model financiranja o kojemu se vode pregovori na relaciji Ministarstvo znanosti i sveučilišta, doveo je do rasprava i unutar fakulteta: zašto bi neki studiji vrijedili više od drugih i po kojim kriterijima?

Po modelu koji predlaže Ministarstvo znanosti, fakulteti poput ekonomskih, pravnih ili učiteljskih po studentu bi dobivali iznos manji od ostalih područja - 4300 kuna.

Različitost troškova

Humanističkim studijima kakve izvode, primjerice, filozofski fakulteti po upisanom studentu pripalo bi 4500 kuna, a onima tehničkih znanosti koje država želi stimulirati išao bi iznos od 5600 kuna po studentu.

U te iznose ulazi studentska participacija, ali, po novome, i materijalni troškovi fakulteta. Lidija Kos-Stanišić, dekanica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, smatra da područja poput tehničkih, biotehničkih, biomedicinskih i prirodnih znanosti (STEM područje) država treba stimulirati, no upozorava i na različitost troškova unutar samih društvenih znanosti.

- Studij novinarstva u odnosu na studij politologije skuplji je za 1,5 milijuna kuna godišnje. Osim što treba platiti vanjske suradnike, što je trošak od oko pola milijuna kuna, znatan su trošak i studentski mediji - radio, televizija i novine. Ako se zadržimo na dosadašnjoj sumi novca, dugoročno ove projekte nećemo moći financirati - upozorava dekanica.

Za razliku od fakulteta drugih područja, Političke znanosti zasad nemaju mogućnost dodatne zarade.

Pritom su, podsjeća dekanica, u zadnjih devet godina upisnu kvotu prepolovili. Akademske godine 2006./07. upisivali su po 250 politologa i novinara, a ove godine po 125.

Vanjska zarada

Dekan Vlatko Previšić kaže da i Filozofski fakultet u Zagrebu preživljava zbog nedostatnih financija i nemogućnosti znatnije vanjske zarade.

- Novi model financiranja ne želim panično primiti s gledišta društvenih znanosti i mogu shvatiti da je potrebno u određenom trenutku stimulirati pojedine studijske programe - smatra Previšić, no dodaje kako je za svako uređeno visoko školstvo ključna uravnoteženost.

- Nisam subjektivan i smatram da područni egoizam nije dobar, no čini mi se važnim da nitko ne bude financijski zapostavljen. Nikako ne bih želio da se društveno-humanističke znanosti shvate kao trošak i da ispadamo paraziti koji nisu potrebni.

Spremni smo nastojati osigurati vlastite prihode, no to ne znači da nećemo imati potrebe da nam država pokriva elementarne troškove funkcioniranja - objašnjava Vlatko Previšić.

U Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, u kojemu su zbog smanjenih proračunskih izdvajanja za hladni pogon fakulteta od Ministarstva znanosti zatražili dodatnih 50 milijuna kuna, kažu kako problem ima i Akademija glazbenih umjetnosti. Preseljenjem u novu zgradu režije su im narasle s 500 tisuća kuna na - pet milijuna kuna!

4590 društvenjaka

Inače, Sveučilište u Zagrebu ove je akademske godine odobrilo upis 4590 studenata u društvene znanosti, 1126 u humanističke, 3200 u tehničke, 745 u biomedicinske, 925 u biotehničke, a svega 819 u prirodne znanosti. Umjetničke akademije imale su kvotu od 276 mjesta.