DRŽAVNE FINANCIJE

REBALANS PRORAČUNA Milanović: 'Ovo nisu reforme, nego dugovi koje moramo pokriti. Alternativa tome je da zabijemo glavu u pijesak'

 Goran Mehkek / CROPIX

ZAGREB - Državne financije će ovu godinu zaključiti s manjkom od 16,3 milijarde kuna, ili 4,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je znatno više od ranije planiranog. Kada se u računicu uključe i izvanproračunski fondovi, te lokalna samouprava, proračunski deficit u 2013. penje se na čak 5,5 BDP-a.

Rezultat je to do kojeg je došla Vlada, uputivši s današnje sjednice u Sabor novi, drugi po redu, rebalans ovogodišnjeg proračuna. Po tome, ukupni prihodi državnog proračuna u 2013. bit će manji za 2,9 milijardi kuna u odnosu na plan i iznosit će nešto više od 110,5 milijardi kuna, dok će ukupni rashodi biti veći za 3,2 milijarde i doseći će 126,8 milijardi kuna.

Smanjenje očekivanih prihoda u državnoj blagajni ministar financija Slavko Linić objasnio je jednokratnim smanjenjem prihoda od PDV-a zbog drugačijeg obračuna, na čemu je proračun izgubio 1,6 milijardi kuna, te manjim prihodima od poreza na dobit, a zbog neoporezivanja reinvestirane dobiti, što je državnu blagajnu stajalo 890 milijuna kuna.

S druge strane, na eksploziju proračunskih rashoda, tvrde u Banskim dvorima, najviše je utjecala sanacija zdravstva, koja porezne obveznike stoji 3,3 milijarde kuna. Ona je, tvrdi Linić, i glavni razlog rebalansa. Da nije bilo takvih izdataka za zdravstvo, deficit središnjeg proračuna bio bi ispod tri posto BDP-a jer je Vlada, unatoč iskakanju pojedinih proračunskih korisnika u segmentu plaća, rashode ipak uspjela držati pod nadzorom.

U prilog tome, kaže Linić, govori i podatak da je rast izdataka za plaće, mirovine, naknade nezaposlenima i socijalne naknade, u iznosu od 1,9 milijardi kuna, osiguran preraspodjelom među korisnicima proračuna i dodatnim racionalizacijama.

„Reforma zdravstva bit će vrlo teška i u 2014. godini. To je i razlog povećanja deficita. Svaka nova reforma podrazumijeva i nove rashode, a to se može pokriti jedino gospodarskim rastom“, poručio je Linić.

Ipak, upozorio je kako je Vlada gospodarstvu već dala ogroman novac, no još se ne vidi oporavak gospodarske aktivnosti. Unatoč tome, u Banskim dvorima ostaju optimistični, pa su svoju projekciju rasta hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini rebalansom smanjili s 0,7 na 0,2 posto. Podsjetimo, gotovo svi ekonomisti i institucije očekuju da ćemo i u ovoj godini zabilježiti pad gospodarske aktivnosti.

„Ovo još nisu reforme, nego dugovi koje moramo pokriti. Alternativa tome je da zabijemo glavu u pijesak“, zaključio je premijer Zoran Milanović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 10:03