100 MIL. EURA IZ EU

EK: 'Frustrirani smo. U tri ministarstva nam nisu znali reći što je s vašom Inovacijskom strategijom!'

Tania Friederichs prati napredak Hrvatske na jednom od ključnih područja EU, ali joj to nije pomoglo da se snađe u bespućima hrvatske birokracije

Zbog šokantne igre gluhog telefona i prebacivanja loptice od jedne do druge hrvatske institucije Europska komisija ne može ući u trag našoj Inovacijskoj strategiji, dokumentu koji je jedan od ključnih preduvjeta za povlačenje novca iz fondova EU nakon 1. siječnja 2014. godine!

Pokazala je to očito frustrirana Tania Friederichs, koordinatorica Europske komisije za Hrvatsku na području istraživanja i razvoja, koja je ovaj tjedan, gostujući na jednoj konferenciji, detaljno ispričala kako su je šetali od ministarstva do ministarstva, a na koncu uopće nije uspjela doći do strategije, niti se uvjeriti postoji li ona uopće.

Ping-pong

Tijekom istraživanja kako je moguće da nitko nije dovoljno ozbiljno shvatio zahtjeve osobe koja prati napredak Hrvatske na jednom od pet ključnih strateških područja EU, slično slanje od vrata do vrata doživjeli smo i mi.

Krenuli smo, naravno, od prve i najvažnije adrese: Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU potpredsjednika Vlade Branka Grčića. Na upit o tome gdje je Inovacijska strategija dobili smo promptni odgovor - to je u ingerenciji ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića i njegova zamjenika Saše Zelenike. U Ministarstvu znanosti smo, međutim, upućeni na Ministarstvo gospodarstva Ivana Vrdoljaka. Tek ondje smo doznali da nacrt strategije doista postoji i da je prije desetak dana pušten u javnu raspravu objavom na stranicama Ministarstva.

Međutim, pitanje je zna li “javnost” da je strategija u javnoj raspravi: nikakvog priopćenja ni najave iz Ministarstva gospodarstva nije bilo, a za objavu i početak javne rasprave je očito mogla doznati samo osoba koja svakodnevno ima običaj navratiti na stranice Ministarstva i zaviriti u rubriku “Savjetovanja sa zainteresiranom javnošću”, podrubriku “Otvorena savjetovanja”. Ta javna rasprava, otvorena 6. prosinca, traje još samo sedam dana, do 21. prosinca. Podsjetimo, riječ je o jednom od ključnih dokumenata gospodarskog razvoja, barem prema mišljenju EU!

Iako smo se mi nakon višesatnog truda uspjeli uvjeriti da nacrt strategije doista postoji, Tania Friederichs nije bila te sreće.

Proturječne informacije

Kako je kazala na konferenciji Poslovno-inovacijske agencije Hrvatske (Bicro), ona nije uspjela doći ni do kakve pouzdane informacije, nego su je šetali od Ministarstva obrazovanja do Ministarstva gospodarstva. Jedni su joj kazali, rekla je Friederichs, da ne rade na Strategiji inovacija jer ju je zamijenila šira Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, dok su joj u drugom ministarstvu rekli “da o tome ništa ne znaju”. Istodobno Tania Friederichs zna da se u javnosti spominje kako upravo Ministarstvo gospodarstva i dalje radi na Strategiji inovacija.

Teško je ne zapitati se o stupnju organiziranosti i informiranosti službenika u Ministarstvu gospodarstva, koji su dopustili da nadležna predstavnica Europske komisije ne dobije pravu informaciju.

Tania Friederichs je nakon neuspjeha u Ministarstvu kontaktirala Vladu gdje su joj odgovorili da je strategija u javnoj raspravi, ali joj ne mogu poslati materijale jer ih nisu preveli na engleski. Međutim, Friederichs je potom kontaktirala stručnjake koji bi kao “zainteresirana javnost” trebali znati je li strategija u javnoj raspravi, ali oni o njoj ništa ne znaju.

Iako je Hrvatska izradila ili još uvijek radi na čak deset strategija povezanih s jačanjem konkurentnosti svoga gospodarstva, Inovacijska strategija ima posebnu važnost zbog nekoliko razloga. Kao prvo, na najvišoj razini, povećanje inovativnosti jedan je od samo pet ključnih dugoročnih ciljeva Europske unije, definiran desetogodišnjom strategijom Europa 2020. i pretočen u program financiranja Horizont 2020. Iza tog cilja stoji iskreno priznanje da je Europa nedovoljno inovativna u usporedbi s konkurentima, prije svega SAD-om i Dalekim istokom, i da to treba promijeniti kako bi europsko gospodarstvo na dugi rok moglo uopće držati korak.

S obzirom na to da je Hrvatska među najslabijim europskim zemljama po većini pokazatelja inovativnosti i ulaganja u istraživanje i razvoj, strategija bi nam trebala biti sama po sebi važna čak i da Europska komisija od nas ne traži da je izradimo.

Upozorenje Bruxellesa

Bruxelles je upravo Inovacijsku strategiju izričito spomenuo kao jedan od oko 15 preduvjeta za učinkovito korištenje fondova EU, koji bi morali biti gotovi do trenutka predaje Partnerskog sporazuma - glavnog dokumenta kojim će se definirati prioriteti za raspodjelu 8,03 milijarde eura koliko će u predstojećem sedmogodišnjem financijskom razdoblju EU, od 2014. do 2020., biti stavljeno na raspolaganje Hrvatskoj iz strukturnih fondova EU.

Partnerski sporazum mora biti predan Komisiji tijekom prve polovice 2014., no Komisija bi, kako je ovaj tjedan potvrdila i Tania Friederichs, željela sav posao priprema za potpisivanje Partnerskog ugovora završiti do kraja ožujka.

Iako Inovacijska strategija tehnički ne kasni, Ministarstvo gospodarstva značajno kasni za vlastitim rokovima. Primjerice, zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić u intervjuu početkom svibnja u Poslovnom dnevniku najavio je kako će “do srpnja” biti završeno svih devet strategija s područja jačanja konkurentnosti, uključujući i Inovacijsku strategiju.

Gotova je, prema istim najavama, trebala biti i Strategija industrijske politike. U Ministarstvu gospodarstva u petak su nam kazali kako je ta strategija “u završnoj fazi izrade te je planirani rok izrade prvi kvartal 2014., nakon dobivanja suglasnosti svih nadležnih tijela državne uprave te nakon završetka postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću”.

Ove dvije strategije bi, uz već usvojenu Strategiju razvoja turizma, trebale biti temelj za Strategiju pametne specijalizacije, novu vrstu strategije koju je Bruxelles uveo za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. Za ovu strategiju “u tijeku je izrada prvog nacrta, a rok izrade je drugi kvartal 2014.”, kažu u Ministarstvu, dodajući da je i “Nacrt prijedloga Strategije poticanja investicija u završnoj fazi izrade te je u pripremi stavljanja na postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću”.

Sve strategije

Iako je 2008. već donesena Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama, novi Zakon o rudarstvu predviđa novu strategiju, a u Ministarstvu početak njene izrade očekuju “tijekom drugog kvartala 2014. godine, nakon provedenog postupka javne nabave”.

“Što se tiče područja energetike, Vlada je usvojila Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost i Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije”, zaključuju u Ministarstvu gospodarstva.

Sve ove strategije, uz Strategiju razvoja poduzetništva i Program ljudskih potencijala, trebale bi biti podloga za izradu sveobuhvatne Gospodarske razvojne strategije koja je, prema svibanjskim najavama Alena Leverića, trebala biti gotova do kraja ove godine. U Ministarstvu gospodarstva objasnili su nam kako je Ministarstvo znanosti u izradi inovacijske strategije “bilo uključeno u izradu nacrta, i to na najvišem nivou (zamjenik ministra Saša Zelenika i načelnica Sektora za razvoj znanosti i tehnologije Kristina Ferara Blašković) kroz više radnih skupina”.

Upravo su radne skupine način na koji je organizirana i priprema programskih dokumenata potrebnih za povlačenje sredstava fondova EU od 2014. godine - prije spomenuti Programski sporazum i tzv. Operativni programi, u kojima se detaljnije opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti prema kojima će se raspodijeliti sredstva za različite vrste projekata.

Radi izrade ovih dokumenata Vlada je na prijedlog ministra fondova EU Branka Grčića osnovala Koordinacijsko povjerenstvo u kojemu sjede predstavnici svih ministarstava. Oni su, pak, pripremu delegirali na šest “tematskih radnih skupina” (s jednako raskošnim članstvom) koje su međusobno podijelile brigu o ukupno 11 takozvanih tematskih ciljeva iz Zajedničkog strateškog okvira, unutar kojega članice Europske unije određuju svoje specifične ciljeve i prioritete ulaganja. Primjerice, Ministarstvo gospodarstva je nositelj Tematske radne skupine I., koja broji oko 80 članova, a bavi se tematskim ciljevima istraživanja i razvoja te ICT tehnologijom.

To dovoljno govori o kompliciranosti (ili kompliciranju) procesa donošenja ovih dokumenata.

Dok je sustav pripreme za povlačenje novca iz fondova EU za razdoblje od 2014. do 2020. definiran odlukom Vlade o osnivanju Koordinacijskog povjerenstva, za razdoblje od datuma pristupanja EU 1. srpnja do kraja 2013. donesen je čak i poseban zakon kojim su definirane nadležnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 05:15