Pravobraniteljica: ‘Potreban je posebni propis za zaštitu djece od seksualnog nasilja‘

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević pozvala je na donošenje posebnog propisa kojim bi se regulirala zaštita djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja.

Riječ je o obveznoj provjeri prethodne osuđivanosti osoba koje dolaze u kontakt s djecom u svim područjima u kojima se organiziraju aktivnosti s djecom, a preporuku za donošenje posebnog propisa pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević uputila je predsjedniku Vlade i Ministarstvu pravosuđa uoči Europskog dana zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja, 18. studenoga.

Taj se dan obilježava s ciljem podizanja svijesti o važnosti prijavljivanja saznanja ili sumnji na seksualno zlostavljanje djece i kontinuiranog provođenja preventivnih programa osnaživanja djece u samozaštitnom ponašanju i prijavljivanju nasilja.

Pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević istaknula je da je prethodna osuđivanost za određena kaznena djela propisana kao zapreka za obavljanje poslova u pojedinim područjima, poput odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, udomiteljstva, sporta, volonterstva i dr., ali i upozorila da postoje pravne praznine koje omogućuju da osuđeni počinitelji seksualnih delikata i dalje dolaze u kontakt s djecom.

Također, dodala je, postoje područja u kojima uopće nisu regulirane zapreke ni potreba prethodne provjere u Kaznenoj evidenciji, primjerice, rad udruga čiji su korisnici djeca. U tom smislu, navela je, neregulirano područje su i različite usluge za djecu, poput organizirane igre i čuvanja djece, sportskih i glazbenih igraonica, poduke za djecu, dječjih kampova i sl., koje također ne podliježu provjeri prethodne osuđivanosti osoba koje na taj način dolaze u kontakt s djecom. Roditelji čija djeca koriste takve usluge to uglavnom ne znaju te im povjeravaju djecu uvjereni da je riječ o djelatnostima koje su pod nadzorom države, navela je.

Pravobraniteljica je upozorila i na neodgovarajuću zaštitu djece od već osuđivanih seksualnih predatora.

"Seksualno iskorištavanje i zlostavljanje među najtežim su oblicima kršenja prava djeteta, koji ostavljaju neizbrisiv trag u djetetovu sjećanju i razvoju", istaknula je i dodala da je, prema podacima Vijeća Europe, svako peto dijete žrtva nekog oblika seksualnog zlostavljanja ili iskorištavanja, ali u čak 90 posto slučajeva djeca ne prijavljuju takve slučajeve.

"Kako bismo smanjili tamne brojke neotkrivenih slučajeva i prekinuli lanac zlostavljanja, važno je ohrabriti djecu na prijavu nasilja, a da bi se to postiglo, moramo jamčiti djeci da će reakcija nadležnih tijela nakon prijave biti snažna, brza, učinkovita i podržavajuća za dijete", istaknula je pravobraniteljica.

Međutim, upozorila je, u tom segmentu društvo nerijetko zakazuje: dopušta se da se počinitelji seksualnog nasilja nad djetetom brane sa slobode, dijete-žrtva nije na odgovarajući način zaštićeno od počinitelja, ne dobiva primjerenu pomoć i podršku, a nerijetko doživljava i osudu okoline, stigmatizaciju te narušavanje privatnosti, ponekad i kroz senzacionalističko izvještavanje medija.

Traumatiziranje žrtve, kazala je, pojačava se kroz kazneni postupak koji traje i po nekoliko godina, a kad konačno dođe do presude, za počinjenje spolnih delikata na štetu djece izriču se vrlo blage kazne.

Kako bi se to spriječilo, pravobraniteljica za djecu zalaže se za izricanje sigurnosnih mjera, koje su predviđene Kaznenim zakonom kao mogućnost, ali ih sudovi vrlo rijetko izriču. Seksualni predatori nakon izdržane zatvorske kazne nisu pod nadzorom nadležnih tijela ako im nije izrečena posebna sigurnosna mjera zaštitnog nadzora, ali ni ta se mjera ne izriče.

Ured pravobraniteljice za djecu na to ukazuje godinama, podsjetila je Pirnat-Dragičević te ustvrdila da, unatoč pomacima u kaznenom zakonodavstvu pooštravanjem sankcija, sustav zaštite djece od seksualnog nasilja još nije kvalitetno uspostavljen, osobito u pogledu zaštite djece od pravomoćno osuđenih počinitelja seksualnog nasilja nad djecom.

"Na takvu zaštitu djece Hrvatsku obvezuje Konvencija Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja te Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, koje obvezuju državu da onemogući prethodno osuđivanim počiniteljima seksualnih delikata nad djecom da obavljanjem određenih poslova dođu u kontakt s djecom", istaknula je Pirnat-Dragičević.