Iako se u Hrvatskoj vode ostrašćene ideološke rasprave oko spolnog odgoja i ne postoji društveni konsenzus da je on u školama doista potreban, a pogotovo ne kakav, kao preventivno "oružje" borbe protiv nasilja nad ženama, Vlada je zauzela napredan stav oko Prijedloga direktive Europskog parlamenta i Vijeća Europe o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
U Stajalištu RH o tom dokumentu stoji: "Vezano uz područje obrazovanja smatramo pozitivnim što se Prijedlogom direktive poziva na jačanje spolnog odgoja i eliminiranje rodnih stereotipa, te predlažemo da se u okviru točke 59. Preambule stajalište o tome da je ključno posvetiti se problemu rodnih stereotipa u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju prošiti i na druge obrazovne razine".
Rodni stereotipi
Dakle, ne samo da je spolni odgoj u školama nužan za prevladavanje rodnih stereotipa nego ga, prema stajalištu Vlade Andreja Plenkovića, treba širiti i na druge razine. Takav je stav zauzela Vlada, smatrajući da je edukacija ključna da bi se poboljšao položaj žena, djevojaka i djevojčica. Dapače, kao jednu od načelnih kritika koju će Hrvatska poslati u Vijeće Europe je da "direktiva ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri edukaciju kao ključni mehanizam preventivnog suzbijanja nasilja, a potpuno je izostavljen mehanizam rane prevencije odnosno ustrojavanje stručnih službi izvan sustava pravosuđa koje bi stručno i terapijski mogle raditi s obiteljima u problemima prije eskalacije nasilja."
Prijedlog direktive trenutno čeka zeleno svjetlo pred saborskim Odborom za europske poslove, potvrdio nam je predsjednik Domagoj Hajduković, napominjući da su Stajalište poslali u tri matična odbora, dobili su jednoglasnu potporu Odbora za ravnopravnost spolova i Odbora za obitelj, mlade i sport, te čekaju zaključak onog za pravosuđe.
Nasilje nad ženama i nasilje u obitelji rašireni su u cijeloj EU. Procjenjuje se da je svaka treća žena u EU doživjela neki oblik nasilja, da trećina žena u EU koja se suočila sa seksualnim uznemiravanjem doživjela ga je na radnom mjestu. Istraživanja svjedoče o eksploziji nasilja na internetu: 2020. godine svaka druga mlada žena doživjela je rodno uvjetovano nasilje na internetu. Iskustva govore da su posebne mete internetskog zlostavljanja najviše žene koje su aktivne u javnom životu, političarke, novinarke i braniteljice ljudskih prava koje je sračunato na ušutkavanje žena i ograničavanje njihovog sudjelovanja u društvu.
Stoga Prijedlog direktive jednim dijelom utvrđuje poznato gradivo o tome što je nasilje, ali donosi i novine, a jedna od njih je prijedlog da se u članku koji se bavi silovanjem proširi definicija - iako su u većini slučajeva žrtve žene, treba obuhvatiti sve žrtve, a to mogu biti i djeca i muškarci.
Zbunjena mladež
Prijedlog je korak naprijed, ocijenio je Odbor za ravnopravnost spolova zbog fokusa na oblike nasilja na Internetu, poput dijeljenja intimnih sadržaja bez pristanka, uhođenja i uznermiravanja. Intencija je da se usklade definicije kaznenih djela i kazni za oblike nasilja na internetu kako bi žrtve mogle lakše prijaviti - pa i putem interneta.
Predsjednica Odbora za mlade Vesna Vučemilović naglašava važnost hitne i bolje zaštite djece koja su pogođena sa dvije pandemijske godine i online školovanjem, o čemu svjedoči i da smo izgubili 32.000 registriranih sportaša, a stručnjaci upozoravaju na porast i zlostavljanja i mentalnih poteškoća među mladima.
Kao majka dvoje školske djece ne podržava uvođenje spolnog odgoja kao posebnog predmeta u škole jer smatra da su djeca ionako opterećena gradivom. No, zalaže se da se djeci koja su zbunjena gomilom nekontroliranih informacija preko društvenih mreža osigura da dobivaju informacije od stručnih i kompetentnih osoba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....