Ekonomski fakultet u Zagrebu napušta model studiranja kakav je uveo bolonjskim procesom. Umjesto četverogodišnjeg preddiplomskog studija i jednogodišnjeg diplomskog (4 plus 1) prelazi na integrirani petogodišnji studij. Prema novome modelu, koji će biti u primjeni od jeseni, prediplomski studij koji završava diplomom prvostupnika odlazi u povijest. Prvostupnik im, zaključili su, nije potreban, kao u ostalom ni medicini. Uz ekonomiju, integrirani studij odlučio je uvesti i Kineziološki fakultet u Zagrebu.
Osnovni razlog za napuštanje dosadašnjeg modela u tome je što tržište rada nije prepoznalo prvostupnike, što je prouzročilo to da 90 posto studenata ekonomije i poslovne ekonomije nakon četvrte godine upisuje diplomsku razinu i dolazi do stupnja magistra ekonomije.
Promjena modela
Tu promjenu, kojoj je zeleno svjetlo dalo nadležno Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, neki su proglasili napuštanjem Bolonje.
- Moje je mišljenje da ovo jest napuštanje bolonjskog procesa. Zapravo, ovo je produžetak starog četverogodišnjeg studija na pet godina, što predstavlja opasnost da naše titule neće biti prepoznate nigdje izvan Hrvatske, a da će programi za većinu studenata ekonomije biti prenatrpani suvišnim sadržajima - kaže Neven Budak, voditelj tima za provedbu Strategije obrazovanja i znanosti. To će, dodaje, svakako ići na ruku privatnim visokim školama koje nude kraće programe s jednakom mogućnošću zapošljavanja.
I Hrvoje Kraljević, član Nacionalnog vijeća i ministar znanosti, za čijeg je mandata potpisana Bolonjska deklaracija, protivi se odluci Ekonomskog fakulteta.
- Razumljiva mi je njihova odluka, no ovaj čin sigurno je korak prema napuštanju Bolonje. Očekujem da će, poučeni primjerom Ekonomskog fakulteta, i ostali krenuti u promjenu modela i velik sam pesimist što se tiče daljnjeg razvoja situacije - tvrdi Hrvoje Kraljević. Bolonjski je proces po Kraljeviću jako dobro zamišljen, no u Hrvatskoj potpuno naopako proveden.
Odluku zagrebačke Ekonomije ne pozdravlja ni Pero Lučin, riječki rektor i predsjednik Rektorskog zbora Hrvatske. To je, kaže, udaljavanje od bolonjskog koncepta, ali i znatno sužavanje mogućnosti fleksibilnog obrazovanja.
Pozitivni primjeri
- Osnovna ideja Bolonje je da ljudi diplomskim studijima steknu obrazovanje koje im omogućuje bolje pozicioniranje na tržištu rada. Ovime se ukida mogućnost da studenti ranije steknu zvanje - kaže Lučin i dodaje da sumnja da će takva odluka pomoći ljudima da se zaposle.
Na Ekonomskom fakultetu tu odluku, zanimljivo je, čekaju već pet godina. Pred Nacionalno vijeće izašli su s nagomilanom dokumentacijom, među kojom je i elaborat s više od 1000 stranica. U njemu obrazlažu model koji smatraju boljim: na novom integriranom studiju specijalizacija počinje na četvrtoj studijskoj godini i traje četiri umjesto dva semestra. Za pozitivan primjer integriranog studija poslovne ekonomije navode dvije zemlje: Češku i Massachusetts iz SAD-a. Češka je, naime, od svih zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije, zemlja s najvećim brojem integriranih studija iz područja društvenih znanosti.
Dekan Ekonomskog fakulteta Lajoš Žager negira da se novim modelom napušta Bolonja i kaže kako je sve odrađeno u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju koji prepoznaje integrirane studije, što potvrđuje i predsjednik Nacionalnog vijeća Ivo Družić.
Potpora studenata
Idejni začetnik napuštanja modela 4 plus 1 bivši je dekan tog fakulteta Tonći Lazibat, sadašnji prorektor za poslovanje Sveučilišta u Zagrebu.
- Ovo nije rušenje Bolonje, već jedan od modela koji je također bolonjski - tvrdi Tonći Lazibat. Netko, dodaje, tko je upisao sveučilišni studij nema za cilj postati sveučilišni prvostupnik, već magistar.
- Prvostupnik nema što tražiti na tržištu. To vam je kao da se vozite vlakom iz Zagreba do Splita, a onda vam kažu da morate izaći u Kninu i kupiti kartu za Split - smatra prorektor, uz opasku da su potporu za tu odluku dobili od studenata, ali i poslovnog sektora. Ako neki student ipak želi kraće studirati, to će, kaže Lazibat, i dalje moći na stručnom studiju. Postoji i mogućnost prelaska sa stručnih na sveučilišni studij.
Nije presedan
- To bih nazvao poboljšanjem Bolonje. Dosad ste završavali s dvije diplome, a magistar ekonomije praktički ste postali s dva semestra, nakon osam mjeseci preddiplomskog studija - kritizira prorektor.
No, na riječkom Ekonomskom fakultetu ne razmišljaju o napuštanju modela 3 plus 2.
- Mi svoj model smatramo prednošću, jer nam je namjera smanjiti preddiplomski i pojačati diplomski, specijalistički i doktorski studij - kaže dekan Heri Bezić i zaključuje: kada bi se riješio problem zapošljavanja mladih, možda bi profunkcionirala i Bolonja.
Vlatko Cvrtila, dekan privatnog veleučilišita VERN, smatra pak primjerenim uvesti integrirani studij, no i on upozorava: integrirani preddiplomski i diplomski studiji nisu dominantna praksa u europskom prostoru visokog obrazovanja na način kao što je omogućeno u Hrvatskoj. Oni se pojavljuju u svijetu (posebice u SAD-u i Kanadi), ali kao integracija više polja na prvoj ili drugoj razini s ciljem stvaranja interdisciplinarnih znanja, što je primjerenije suvremenim obrazovnim trendovima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....