ISTINA O HRVATSKIM STUDENTIMA Žive s 500 kuna mjesečno, plaćaju kešom i jako su pesimistični

Istraživanje u kojem je sudjelovalo 1330 studenata iz cijele Hrvatske pokazuje da tek trećina njih smatra da će dobiti posao u struci nakon završenog školovanja.

Istraživanje o financijskoj slici hrvatskih studenata, koje je tijekom veljače provedeno na portalu Studentski.hr u suradnji s Hrvatskom poštanskom bankom i studentskom udrugom Financijski klub, pokazuje da od dvije trećine ispitanika koji ne očekuju posao u struci nakon studija, njih 48 posto je spremno raditi sve što bude moguće, a 12 posto će nastaviti edukaciju.

Pritom su studenti tehničkih fakulteta vrlo pesimistični, jer samo sedam posto njih očekuje posao u struci, a studenti društvenih fakulteta iznimno optimistični, poput 82 posto studenata ekonomije koji računaju na posao odmah nakon fakulteta.

Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta smatra da su takvi rezultati posljedica teškog stanja u industriji jer su, primjerice, u problemima građevinarstvo i brojne druge djelatnosti koje bi mogle zaposliti studente tehničkih fakulteta.

S druge strane, značajan je broj radnih mjesta u administrativno-ekonomskim poslovima u svim djelatnostima, uključujući glomazni javni sektor, što ekonomistima i drugim "društvenjacima" daje veće šanse za posao u struci.

Ivanov smatra da bi se obrazovni sustav trebao bolje povezati s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, koji učenicima 4. godine srednje škole nudi mogućnost profesionalne orijentacije.

Takva orijentacija i procjena sposobnosti učenicima se treba ponuditi već krajem osnovne škole, kako bi ih se moglo savjetovati, bodriti i usmjeriti u skladu s njihovim rezultatima i interesom, kaže Ivanov.

Što se tiče financijskog stanja studenata, više od polovice ih mjesečno raspolaže s najviše 500 kuna, ne računajući troškove stana i hrane. U privatnom smještaju živi ih 39 posto, s roditeljima 34 posto, a u studentskim domovima 27 posto.

Prihode svoje obitelji 57 posto ocjenjuje prosječnim, svaki četvrti oslanja se isključivo na financije roditelja, dok ih 39 posto ostvari vlastitu zaradu od povremenih poslova.

Svaki drugi ispitanik kaže da će izraditi financijski plan nakon što se zaposli, trećina će započeti štednju, a samo dva posto planira uzeti kredit.

Smatraju da mogu vrlo malo uštedjeti, a kada bi to mogli za putovanja bi štedjelo 65 posto ispitanika, dok je edukacija na drugom mjestu s 23 posto.

Zbog svakodnevnih troškova 14 posto studenata ušlo je u dug, a njih 81 posto se ne bi zadužilo. Najčešće plaćaju gotovinom, njih 81 posto, kreditnu karticu koristi ih tek devet posto, a internetskim i mobilnim bankarstvom služi se 10 posto studenata, pokazuje istraživanje.