ZAGREB - Najava uvođenja poreza na banke na noge je digla hrvatske bankare, a u njihovu je zaštitu stao i Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke (HNB).
Nakon što je javno upozorio na štetnost uvođenja takvog poreza, guverner se u utorak sastao s premijerkom Jadrankom Kosor. Glavna tema susreta bila je upravo najava uvođenja poreza na banke. To je bio drugi u nizu nenajavljenih i od očiju javnosti skrivenih sastanaka koji su istoga dana održani u Banskim dvorima, jer se Kosor, zajedno s ministrom Ivanom Šukerom, u utorak ujutro sastala s vodećim bankarima. Oba je susreta danas potvrdila i premijerka.
Šuker nesklon porezu
Bankari su, tvrde nam neki od sudionika sastanka, stekli dojam da Šuker baš i nije sklon uvođenju novog poreza, ali da njega, iz populističkih razloga, guraju koalicijski partneri HDZ-a - HSS i SDSS.
- Oni bi se ponašali kao Robin Hood, ne vodeći računa što bi to značilo za Hrvatsku. Čini mi se da HDZ nije sklon tome, što se vidjelo i po prošlotjednom istupu premijerkina savjetnika Borislava Škegre, ali HSS i SDSS i nas i njih očito drže u šaci - požalio se danas jedan sugovornik iz bankarskih krugova.
Ako bi Hrvatska, po uzoru na Mađarsku, uvela porez na aktivu (imovinu) banaka od 0,45 posto, u državnu bi se blagajnu slilo oko 1,7 milijardi kuna, izračunali su analitičari. Upravo bi taj iznos nadoknadio gubitak prihoda od “kriznog” poreza.
Bankari upozoravaju da ne vide ni jedan razlog zbog kojega bi bili “kažnjeni” novim porezom, i to u uvjetima kada je Hrvatska među rijetkim zemljama koje u krizi nisu morale spašavati banke.
Rast kamata
S druge strane, uvođenje poreza na banke bilo bi popularno među glasačima, ali bi se obilo o glavu baš “običnim građanima” jer bi , upozoravaju bankari, kamate porasle, a smanjila bi se i ponuda kredita.
Pupovac: SDSS je za porez, ali privremeni
Pupovac nam je danas potvrdio da se zalaže za uvođenje novog poreza, ali tvrdi da nije riječ o trajnom porezu na banke, nego o jednokratnom porezu koji bi plaćale kako banke, tako i telekomi i osiguravajuća društva, i to zbog povoljnih uvjeta poslovanja, zbog kojih čak i u krizi ostvaruju dobit.
- Slični porezi postoje i u Velikoj Britaniji, Švedskoj i Norveškoj. Prednost toga poreza je što bi država odmah dobila novac, a on bi bio usmjeren i u razvojne projekte u kojima bi sudjelovale i banke - poručio je Pupovac.
Predsjednik HSS-a Josip Friščić danas nije odgovarao na naše pozive. (A. M.)