OTKRIVAMO: PROPUH U SDP-ovoj BLAGAJNI Vrh stranke zbog štednje odlučio je izbjeći klasičnu kampanju, novi šef birat će se na dosad nezabilježen način

Racionalnost i štednja prva je vidljiva ostavština Zorana Milanovića s kojom se SDP suočava nakon njegova povlačenja s čela stranke. Suočeni s praznom blagajnom, činjenicom da su iscrpljeni s tri uzastopne kampanje (dvije za parlamentarne izbore i unutarstranačkom koja se nije vodila ništa manjim intenzitetom i žestinom), te podijeljenom strankom, SDP-ovci su shvatili da moraju stati na loptu.

Predsjedništvo SDP-a koje se sastalo u četvrtak odlučilo je da se na predstojećim izborima za novog šefa stranke neće voditi klasična kampanja, već će kandidati svoje programe članstvu predstavljati na desetak debata na kojima će ujedno odmjeravati međusobne snage.

Kandidati

Tako će Tonino Picula, Ranko Ostojić, Domagoj Hajduković i Vesna Škulić, koji su već najavili kandidaturu za Milanovićeva nasljednika, te najvjerojatnije Orsat Miljenić, čija će konačna odluka biti poznata za nekoliko dana, imati organizirane stranačke skupove u Zagrebu, Rijeci, Splitu i nekoliko drugih većih sjedišta na kojima će se predstavljati i sučeljavati.

- Članovi stranke koji će željeti čuti programe kandidata, njihova razmišljanja, gledati kako međusobno odmjeravaju snage i slušati odgovore na svoja pitanja, doći će na debate - kaže nam sugovornik iz vrha SDP-a, napominjući kako za pravom kampanjom kakvu su proljetos vodili Zoran Milanović i Zlatko Komadina, koji su dva mjeseca obilazili sve organizacije po Hrvatskoj i organizirali skupove, nema potrebe.

- Takva kampanja ne bi imala ni smisla jer je stranka previše iscrpljena i umorna od svih izbora. Sada moramo biti racionalni, brzi i razboriti - kaže nam iskusni SDP-ovac iz vrha stranke.

Puno trošili

Premda o tome nerado govore, SDP se već na prijevremenim parlamentarnim izborima suočio s propuhom u blagajni. Procjenjuju da će im ukupni trošak kampanje, koja je bila bitno mršavija po plakatima, lecima, spotovima i oglasima nego HDZ-ova, biti oko 8 milijuna kuna. Na prošlogodišnjim izborima potrošili su 13,7 milijuna kuna (iznos se odnosi na cijelu koaliciju Hrvatska raste), a od toga samo su za američkog PR stručnjaka Alexa Brauna izdvojili nešto više od milijun kuna. Prilično velika stavka od preko 700.000 kuna otišla je i tvrtki Brukete i Žinića.

Nakon parlamentarnih izbora 2015., SDP-u su uslijedili unutarstranački, o kojima je Glavni odbor SDP-a odluku donio 27. siječnja, a predsjednika su izabrali 2. travnja, dok im je konvencija na kojoj su izabrana druga stranačka tijela, potpredsjednici, Predsjedništvo i Glavni odbor održana 16. travnja. Oba kandidata, Milanović i Komadina, vodili su klasičnu kampanju koja se od onih za opće ili lokalne izbore razlikovala samo po tome što nije bilo predizbornih plakata i spotova, a sve je plaćao SDP.

Postupak za nove izbore koji slijede u SDP-u, a oni su prema njihovu Statutu obavezni u roku od 150 dana od parlamentarnih, počet će za tjedan dana, u subotu 24. rujna, kada bi Glavni odbor trebao donijeti odluku o raspisivanju izbora. Od toga datuma teku svi rokovi koji bi trebali završiti s izborom novog šefa SDP-a 20. studenoga i Konvencijom SDP-a na kojoj bi se izabralo novo Predsjedništvo i novi Glavni odbor 3. prosinca.

Osnivaju stožere

Budući da će se izbori maksimalno ubrzati, kandidati već formiraju svoje stožere. Za sada je poznato da će šef kampanje Ranka Ostojića biti Peđa Grbin. Bude li Orsat Miljenić objavio svoju kandidaturu, zasigurno može računati na logističku podršku Siniše Hajdaša Dončića koji ga već javno podržava.

Prema Statutu SDP-a, kandidati za predsjednika moraju najaviti tu namjeru najkasnije u roku od sedam dana od raspisivanja izbora. Nakon toga dobivaju obrazac za prikupljanje potpisa. Da bi se mogli natjecati za šefa SDP-a, moraju prikupiti najmanje 1000 potpisa podrške, i to u roku od 30 dana. Za razliku od HDZ-ovaca koji se mogu opredijeliti samo za jednog kandidata, SDP-ovci mogu dati potpise većem broju njih.

SDP-ov Statut svim kandidatima jamči jednaka sredstva za izbornu promidžbu kojima će pokrivati troškove pisama, telefona, SMS-ova, putnih troškova i smještaja. Koliki će biti iznos na koji će kandidati imati pravo, odlučit će Glavni odbor. Kampanja bi trebala trajati dva tjedna, nakon čega se glasa za predsjednika. Pobjeđuje kandidat koji dobije natpolovičnu većinu glasova od ukupnog broja članova koji su glasali. Ako nitko ne dobije potreban broj glasova, za tjedan dana se ide u drugi krug i bira između dva kandidata koji su dobili najviše glasova.