Bitka za najveću geotermalnu elektranu u Hrvatskoj, pa i u Europi, koja će u sljedećih deset godina ostvariti prihod veći od milijardu kuna na račun državnih poticaja, dobila je ovih dana nastavak, a prema najnovijoj nepravomoćnoj presudi, zagrebački Trgovački sud proglasio je odluke o preuzimanju kompanije od strane tvrtke Dragana Jurilja ništetnim.
Ta presuda donesena je u korist turskog investitotora MB Holding (BLT) na čijem je čelu Muharrem Balat, koji je do skupštine u lipnju 2020., na kojoj je 'izbačen' iz vlasništva, imao 80 posto Geoena d.o.o.
Više sudskih postupaka
- Možemo zaključiti kako Dragan Jurilj kao zastupnik društva Geothermal Solutions, manjinskog člana i kao član uprave društva tuženika (Geoen), nije postupao u skladu s načelom lojalnosti i povjerenja, jer je navedenim postupanjem većinskom članu društva (tužitelju) uskraćeno sudjelovanje na skupštini društva - navodi sutkinja Beatrix Crnogorac sa zagrebačkog Trgovačkog suda u najnovijoj nepravomoćnoj presudi u kojoj zaključuje da su ništetne sve odluke donesene na spornoj skupštini društva Geoen.
Jurilj, pak, uzvraća da se "radi o nepravomoćnoj presudi za koju vjeruje da će biti odbačena na Visokom trgovačkom sudu".
- To je potpuno bespravna presuda - kaže Jurilj. I prosljeđuje nam drugu presudu zagrebačkog Trgovačkog suda donesenu 16. srpnja ove godine kojom je odbijen zahtjev turskog investitora za stavljanje privremene mjere na ugovor o prijenosu vlasništva nad geotermalnim pogonom dok se među strankama ne riješe odnosi. Naime, Jurilj je i vlasništvo nad zemljištem na kojem je elektrana u zemljišnim knjigama prebacio na manjinskog partnera.
Podsjetimo da suprotstavljene strane “ratuju” posljednjih nekoliko godina, no problemi su eskalirali posljednju godinu, otkad su jedni protiv drugih pokrenuli više od 30-ak sudskih postupaka i podnijeli nekolicinu kaznenih prijava.
Pogreške
U nepravomoćnoj presudi u korist turskog investitora sutkinja Crnogorac navodi da Jurilj "prije svega nije obavijestio druge članove uprave društva Geoen o zahtjevu manjinskog člana za sazivanje skupštine te da je Poziv za skupštinu društva za 12. lipnja 2020. poslao preporučenom pošiljkom većinskom članu u Tursku, i to 4. lipnja 2020., no u pošiljci nigdje nije bilo napisano da se radi o pozivu za skupštinu društva, stoga većinski član nije mogao znati da se radi o tom pozivu".
Nadalje sutkinja zaključuje da ako se "učine pogreške u sazivanju skupštine tako da ona nije valjano sazvana, posebice ako na nju nisu pozvani svi članovi društva, na njoj donesene odluke su ništetne. S obzirom na navedene odredbe Zakona i da na skupštini 15. lipnja 2020. nisu bili prisutni svi članovi društva, ovaj je sud tužbeni zahtjev ocijenio osnovanim te odlučio kao u izreci presude", stoji u presudi.
Brojni postupci među suprotstavljenim stranama ipak bi se mogli oduljiti, a turska je strana spremna, kažu, ići i do Europskog suda.