Bitka za najveću geotermalnu elektranu u Hrvatskoj, pa i u Europi, koja će u sljedećih deset godina ostvariti prihod veći od milijardu kuna na račun državnih poticaja, odvija se među donedavnim partnerima koji su projekt postavili na noge - braćom Jurilj te turskom investitorskom grupacijom MB Holding (BLT) na čijem je čelu Muharrem Balat.
Suprotstavljene strane u tišini “ratuju” već posljednjih nekoliko godina, no problemi su eskalirali u posljednju godinu, otkad su jedni protiv drugih pokrenuli više od 30-ak sudskih postupaka, podnijeli nekolicinu kaznenih prijava te pomoć traže i od drugih nadležnih institucija, i to sve do premijera i predsjednika.
Turskog investitora, koji je držao 80 posto vlasništva u tvrtki nositelju projekta - Geoen d.o.o. - manjinski partner Dragan Jurilj, odnosno tvrtka Geothermal Solutions (suvlasnik 20 posto), uspio je u sudskom registru zagrebačkog Trgovačkog suda “izbaciti” iz vlasništva kompanije te preuzeti njezino vodstvo. I vlasništvo nad zemljištem na kojem je elektrana u zemljišnim knjigama također je prebačeno na manjinskog partnera. No, na sve te promjene uložene su brojne žalbe i pravni triler tek bi se trebao rasplesti. Međutim, brojni postupci ipak bi se mogli oduljiti, a turska je strana spremna, kažu, ići do Europskog suda.
A otkud iznos od milijardu kuna?
Naime, ovaj projekt potpisan je na 12 godina s Hrvatskim operatorom tržišta energije. HROTE ima svaki mjesec isplati 12 milijuna kuna, a to znači da će za ovaj projekt od ožujka 2019., kada je ugovor potpisan, do ožujka 2031. godine, isplatiti ukupno 1,44 milijarde kuna. HROTE im je od ožujka 2019. do danas isplatio 272,615.110,99 kuna s PDV-om poticajne cijene. Što znači da bi im do kraja ugovora trebao isplatiti još oko 1,168 milijardi kuna. Na zagrebačkom Trgovačkom sudu od predsjednika suda Nine Radića dobili smo poduži popis sudskih postupaka vezanih uz taj slučaju koji su, kaže - u radu.
“Isključivo uređujući sudac može dopustiti uvid u predmete. Kao predsjednik suda ne mogu komentirati postupke u tijeku”, stoji u odgovoru predsjednika suda Radića.
Projekt u Velikoj Cigleni kraj Bjelovara, treba podsjetiti, Jurilji su postavili na noge, a za njegovu realizaciju turski je investitor osigurao kredit, za koji su i garantirali, u vrijednosti većoj od 300 milijuna kuna. I kad je elektrana pokrenuta, a 12 milijuna kuna državnih poticaja počelo je svaki mjesec sjedati na račun, među partnerima je došlo do potpunog raskola. Jurilj tvrdi da je turska strana prema Društvenom ugovoru u tvrtku, nakon što je investicija bila 2019. realizirana, trebali uplatiti “dodatne činidbe uplate u novcu” u vrijednosti samog projekta, odnosno oko 300 milijuna kuna.
Ali turska strana to negira i kaže da njihovi međusobni odnosi nisu definirani Društvenim ugovorom, nego ugovorom članova društva Goen iz 2014., u kojem jasno stoji da će se projekt realizirati - “minimalnim ulaganjem (uplatama vlasnika), a maksimalnim zaduženjem (primjerice kreditima)”. Turska strana drži da je u lipnju 2020. Jurilj započeo sa “spornim radnjama kako bi preuzeo kontrolu” te da je njih, kao većinskog suvlasnika, “izvlastio protivno Zakonu o trgovačkim društvima”.
Jurilj ne poriče da je preuzeo vodstvo u kompaniji, ali tvrdi da je to zato što turska strana nije ispoštovala, ponavlja, Društveni ugovor.
- Upozoravao sam ih na potrebu ispunjenja obveza. Ali nisu htjeli da se održavaju redovne skupštine i nisu lojalno postupali niti prema meni, a ni samom Geoenu. Nakon preuzimanja vodstva sve radnje poduzeo sam maksimalno transparentno i u cilju dobrobiti društva - ističe Jurilj.
Turska strana, pak, ključnim drži sazivanje skupštine u lipnju 2020. kad je manjinski suvlasnik, odnosno Jurilj, u dvostrukoj ulozi, kao direktor društva i manjinski suvlasnik navodno 4. lipnja poslao poziv većinskom suvlasniku BLT-u, i to redovnim poštanskim putem u Tursku za sjednicu zakazanu već za 12. lipnja. Turska strana tumači da je namjera bila da se oni ne pojave na Skupštini jer redovna pošiljka do Gaziantepa u Turskoj putuje dvadesetak dana.
Osim toga, BLT ima podružnicu u Zagrebu pa je poziv mogao biti poslan na tu adresu, o čemu je Jurilj bio uredno obaviješten. U poslanoj je kuverti, navode, navodno “bila irelevantna dokumentacija iz koje nije bilo moguće zaključiti da bi se skupština uopće trebala održati”.
Upravo je na toj skupštini u lipnju Jurilj, kao manjinski suvlasnik, opozvao članove Uprave i promijenio odredbe iz Društvenog ugovora te maknuo turskog investitora Balata s čela kompanije, a sebe postavio za direktora, no sada ovlaštenog da samostalno zastupa Geoen.
- Isključeni su na temelju zakona zbog neispunjenja obveze na ime dodatnih činidbi iz članka 7. Društvenog ugovora - govori Jurilj dok sjedimo u uredu njegova odvjetnika.
Tvrdi da je odmah nakon preuzimanja kompanije angažirao dvije revizorske kuće da revidiraju tu situaciju odnosno članak 7. Društvenog ugovora te da su obje došle do zaključka da turski investitor “nije zadovoljio obvezu iz Društvenog ugovora”.
Jurilj smatra da je članak 7. Društvenog ugovora ključan za tumačenja njihovih odnosa.
- Problem je nastao kad se gospodin Muharrem Balat, s kojim sam razvijao projekt, povukao iz aktivnog vođenja poslovanja, a njegov sin, koji ga ja naslijedio, nema sluha za poslovanje. O tome dovoljno govori činjenica da sin gospodina Muharrema Balata nikad nije bio u Hrvatskoj i nije ni vidio našu geotermalnu elektranu. Očito je riječ o problemu prijenosa poslovanja kod turskog partnera - smatra Jurilj.
Tvrtku Geoen Jurilj je nedugo nakon preuzimanja pripojio društvu Geotermal solutions čiji osnivači su on osobno i tvrtka Eco Consult, njegova drugog partnera Gorana Pavlovića. Na to pripajanje turska strana se također žalila pa je postupak u tijeku. Uglavnom tvrtka Geoen nije ugašena, no nemaju aktivnih računa.
- Morali smo je pripojiti drugoj tvrtki jer nismo mogli vršiti plaćanje obveza pa ni isplaćivati plaće jer su nam blokirali sve račune - objašnjava Jurilj.
Projekt je, inače, započet sredinom dvijetisućitih, a zagrebačka tvrtka Geoen, tada u vlasništvu braće Željka i Dragana Jurilja, preuzela ga je od Ine i HEP-a. Jurilji su se, inače, u iskorištavanja bjelovarskih geotermalnih izvora uključili još 2006. Tada su osnovali tvrtku Geoen, kojoj je Ina povjerila izradu rješenja postrojenja na Velikoj Cigleni. Ina, HEP i Grad Bjelovar namjeravali su zajednički pokrenuti projekt, ali zbog recesije, državne tvrtke odlučile su se ipak povući iz priče, a jedini zainteresirani u projektu ostali su Jurilji koji su ga kasnije izgurali do faze početka gradnje.
Turski investitor MB Holding, s druge strane, predstavlja se kao jedna od najbrže rastućih turskih tvrtki, a sastoji se od brojnih kompanija usmjerenih na prirodne i obnovljive izvore energije, građevinu, tekstil, energetiku i turizam. Već godinama su, kažu, na “top listama” najboljih turskih kompanija. Tvrtku je 1968. osnovao Muharrem Balat, a bila je pionir i postavljala standarde na brojnim projektima te su danas fokusirani na alternativne načine proizvodnje energije. Nakon etabliranja u Turskoj, upravo su Hrvatsku, navode, izabrali kao partnersku zemlju te se u projektu braće Jurilj pojavljuju 2015. Objekt je završen krajem 2018., a s komercijalnim radom krenuo je početkom 2019.
No, nesuglasice među parterima počele su još, čini se, 2017. godine. Željko Jurilj koji je turskom partneru BLT-u 2014. prodao svoje udjele u tvrtki Geoen, pokrenuo je dva spora na Trgovačkom sudu u kojima traži da se ta prodaja proglasi ništetnom jer “tada nije bio poslovno sposoban”. U jednom od tih postupaka, koji se odnosi na prodaju deset posto udjela u društvu Geoen, donesena je presuda u siječnju ove godine u korist turskog partnera.
“Tužitelj (Željko Jurilj) tvrdi da su pravni poslovi koje je tužitelj sklapao u razdoblju od svibnja do rujna 2014. ništetni zato što tužitelj u vrijeme njihova sklapanja nije imao stvarnu poslovnu sposobnost. To obrazlaže detaljno navodeći da nije mogao valjano izraziti svoju volju i shvatiti posljedice očitovanja volje. Uz sve navedeno tužitelj tvrdi da je ugovor kojim se prenosi poslovni udjel na prvo tuženika ništetan jer je zelenaški...”.
U postupku su ispitani brojni svjedoci, analizirana su psihijatrijska vještačenja Željka Jurilja, svi međusobni ugovori, svađe među braćom, spominju se čak i prijetnje... Kontaktirali smo Željka Jurilja koji kaže da se žalio na spomenutu presudu.
- Sutkinja u toj presudi navodi ‘... tijekom postupka nije utvrđeno da tužitelj ne bi imao poslovnu sposobnost na dane sklapanja spornih pravnih poslova. Vještakinja je zaključila da tužitelj nije bio u mogućnosti shvaćanja opsega i posljedica te značenja pravnih poslova općenito u kolovozu i rujnu 2014., kao i sposobnost sklapanja pravnih poslova, ali nije utvrdila da je to bilo baš 14. kolovoza 2014. i 26. rujna 2014. Izostanak poslovne sposobnosti na te određene dane trebao je dokazati tužitelj...’. Zar te dvije tvrdnje nisu u koliziji? Kako je moguće presuditi da u kolovozu i rujnu nisam bio poslovno sposoban, ali da se ne zna jesam li to bio 14. kolovoza i 26. rujna? Zar ti dani nisu bili u kolovozu i rujnu? To je čista travestija i naravno da sam se žalio, a sve ostalo je na sudu - kaže Željko Jurilj koji nije želio dalje komentirati odnose između njegova brata i turskog investitora. Drugi postupak za proglašenje ništetnosti kupoprodaje 60 posto udjela u društvu Geoen, kaže, još je u tijeku.
Turska strana kaže da je odnos s Draganom Juriljem dodatno eskalirao posljednjih godinu dana. Oni smatraju da su ispunili sve svoje obveze, i to ukupne vrijednosti veće od 50 milijuna eura.
- Geoen je jamstvom BLT-a, drugih društava MB Holding grupe, kao i osobnim jamstvima Muharema Balata osobnom imovinom i izravnom posudbom dobio kredite od 53,8 milijuna eura - tvrde s turske strane i dodaju da Geoen nikada ne bi mogao, bez imovine ili novca, ishoditi potrebno financiranje.
Prozivaju suprotnu stranu da je “iz tvrtke od ljeta 2020. izvukla više od 80 milijuna kuna”.
- Protiv Dragana Jurilja podnesena je kaznena prijava za krivotvorenje te za kazneno djelo u gospodarskom poslovanju. I zbog izvlačenja više od 80 milijuna kuna iz Geoena putem zadužnica izdanih na temelju fiktivnih ugovora - navode naši sugovornici s turske strane. Jurilj, pak, kaže da je on protiv turske strane podnio brojne kaznene prijave jer su pokušavali, kako kaže, na sve načine ukinuti obvezu iz Društvenog ugovora.
- Podnio sam više kaznenih prijava. Turska strana krivotvorila je zapisnike sa skupštine, imala je brojna poslovno neopravdana plaćanja s poslovnog računa Geoena, počinila prijevaru u gospodarskom poslovanju i sl. Njihov udjel u tvrtki sad pripada Geoenu, a prodaja, opterećena svim tim postupcima, sigurno više nije moguća, kao ni nastavak suradnje. Morat ćemo ili naći način da se dogovorimo ili da oni isplate nas ili mi njih. Mi smo spremni prema fer vrijednosti isplatiti turskog partnera i završiti ovu priču - kaže Jurilj.
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu u tom slučaju naložilo je izvide, i to “u povodu zaprimljenih kaznenih prijava i više dopuna kaznenih prijava zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta, kojima se međusobno prijavljuju fizičke i pravne osobe.
“U povodu zaprimanja kaznenih prijava oba trgovačka društva, Državno odvjetništvo poduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti”, navode i dodaju da su izvidi tajni. Ostale nadležne institucije zasad sukob uglavnom interpretiraju kao poslovni odnos među partnerima koji nije u njihovoj nadležnosti. Međutim, svi na njega gledaju kao na osjetljiv problem jer elektrana “živi” na državnim poticajima. U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kažu da “nisu nadležni za teme o eventualnim vlasničkim sporovima”.
- Koliko smo upoznati, elektrana uredno radi i isporučuje električnu energiju u elektroenergetski sustav RH te izvršava svoje obveze. Ostala su pitanja izvan resorne nadležnosti - kažu.
Bez ugovora s Hrvatskim operatorom tržišta energije koji je potpisan na 12 godina, ovaj projekt, naime, ne bi bio toliko isplativ. HROTE im svaki mjesec isplati 12 milijuna kuna za otkup te energije, a na svakom računu za struju - od svakih 10,5 lipa po kWh koji plaćamo za obnovljive izvore energije, dio odlazi upravo na račun prve geotermalne elektrane. HROTE im je od ožujka 2019. do danas isplatio 272,615.110,99 kuna s PDV-om poticajne cijene.
- Upoznati smo s činjenicom da imatelji poslovnih udjela u društvu Geoen vode sudske postupke. Općinskom građanskom sudu podnijeli smo prijedlog za osnivanje sudskog pologa na koje bi vršili uplate, međutim, sud je 22. travnja ove godine donio Rješenje o odbijanju prijedloga - stoji u odgovoru iz HROTE-a. Iz Hrvatske energetske regulatorne agencije, pak, odgovorili su nam da je društvo Geo Power Energy Development (osnivači Dragan Jurilj i Goran Pavlović) 14. travnja 2021. podnijelo zahtjev za prijenos prava i obveza iz Rješenja s društva Geoen d.o.o. na društvo Geo Power Energy Development.
- HERA do danas nije donijela odluku o gore navedenim zahtjevima, a upravni postupci su u tijeku - stoji u njihovu odgovoru.