Neće nas spasiti ni turistička sezona: 'Vlada gubi vjerodostojnost. Past će rejting!'

Već frustriranom učestalim negativnim prognozama rasta, ministru financija Slavku Liniću mogla bi dodatno pokvariti raspoloženje najnovija procjena Ekonomskog instituta prema kojoj će BDP ove godine potonuti 1,3 posto, nasuprot prijašnjim najavama pada od jedan posto. Kao glavni razlog većeg pesimizma analitičari Instituta navode slabiju potrošnju kućanstava nego što se očekivalo.

U ambijentu koji je obilježen poskupljenjima, tanjim novčanikom, strahom od novih poreza i gubitka posla, građani su počeli manje trošiti. Kada je riječ o investicijama, njihov je podbačaj možda iznenadio ministre, ali ne i analitičare.

“Vlada je imala visoka očekivanja u pogledu javnih investicija. Međutim, kao što smo rekli prije tri mjeseca, za pripremu investicijskih projekata potrebno je vrijeme i zbog toga ove godine očekujemo prilično skromnu investicijsku dinamiku”, stoji u Croatian Economic Outlook Quarterly.

Izvoz slabašan

Turistička sezona mogla bi malo popraviti stanje i ove se godine očekuje da bi prihodi mogli biti oko četiri posto veći nego lani. Međutim, izvoz robe, s druge strane, toliko je slabašan da će ukupni izvozni rezultati biti negativni. Na kraju, čini se da Vlada neće ostvariti ni svoj najambiciozniji cilj, smanjivanje proračunskog manjka u skladu s planom. Umjesto 3,8 posto BDP-a, deficit bi mogao iznositi 4,6 posto.

Promjene u poreznom sustavu i učinkovitija naplata poreza pridonijet će povećanju prihoda, što bi uz smanjenje rashoda rezultiralo nižim fiskalnim deficitom. Međutim, procjenjuje se da će zbog pogoršanja ekonomske situacije, kao i ušteda manjih nego što se predviđalo, stvarni deficit biti nešto veći.

Crni scenarij

Postoje i rizici da stanje u ekonomiji bude lošije nego što se predviđa. Jedan od njih je “gubitak vjerodostojnosti fiskalne politike s mogućim negativnim posljedicama za kreditni rejting zemlje”, a to bi se moglo dogoditi ako Vlada ne bude poštovala fiskalno pravilo o smanjenju udjela rashoda u BDP-u za najmanje 1-postotni bod, koje određuje Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Tome treba dodati i neizvjesnosti oko kretanja u eurozoni, usporenu strukturnu prilagodbu domaćeg gospodarstva te trajni problem s njegovom međunarodnom konkurentnošću.

U slučaju da Hrvatska na jesen izgubi sadašnju ocjenu kreditnog rejtinga, a to je najniži investicijski razred, i padne na razinu ‘smeća’, ministar financija Slavko Linić najavio je da će pozvati MMF. Na taj način vjeruje da bi se, uz ostalo, mogao ipak povoljnije zadužiti na međunarodnom tržištu i osigurati oko 11 milijardi kuna za proračunski deficit.

Tijekom posljednje analize hrvatske ekonomije sve su rejting agencije upozoravale na problem smanjenih potencijala rasta u srednjem roku. Očekivano poboljšanje poduzetničke i ulagačke klime, unatoč Vladinim dobrim namjerama, nije se dogodilo. Štoviše, ministar financija dodatno je zategnuo odnose s poslovnom zajednicom od koje se očekuje pokretanje ekonomije.

Osim što su znatno srezali prognoze za ovu godinu, većinu prognostičara je smanjila očekivanja i za 2013. Ekonomski institut vjeruje da će se postići blagi rast od 0,8 posto.

Prvi šok

Svoje prognoze za 2013. Institut temelji na očekivanju da će međunarodne okolnosti biti povoljnije, prvi šok konsolidacije javnih financija bit će prevladan, uslijedit će pozitivan učinak članstva u EU, a uslijedit će i intenzivnija realizacija Vladinih investicijskih planova. K tome, osobna bi potrošnja mogla zabilježiti skroman rast od 0,6 posto “zbog povoljnije gospodarske i potrošačke klime”. Čak kad bi Hrvatska i ostvarila skroman rast, usporedba s drugim zemljama pokazuje da ostaje na začelju.