Kreće 1000 crnih dana još teže krize s još nižim plaćama?

U Vladi se pripremaju za novu bitku u ratu za obranu kreditnog rejtinga zemlje. Naime, u rujnu se očekuju nove dijagnoze vodećih svjetskih rejting-agencija o stanju hrvatskoga gospodarstva: o onome što će rejtingaši zapisati u svojim izvješćima, u velikoj će mjeri ovisiti i kako ćemo živjeti sljedeće dvije, tri godine.

- Još imamo šanse zadržati kreditni rejting na postojećoj razini. Nakon svega što smo dosad napravili, nastavljamo s konsolidacijom javnih financija i očekujemo buđenje investicija - kaže jedan naš visokopozicionirani sugovornik iz Vlade.

Pritom ističe da je Vlada završila s restrukturiranjem brodogradnje, koja je desetljećima bila rak-rana hrvatskoga gospodarstva i prava tempirana bomba za državnu blagajnu. U tijeku je i restrukturiranje javnih poduzeća, od kojih se očekuje da pokrenu gotovo zamrle investicije, a očekuje se i nastavak reformi u zdravstvu i socijali. Banski dvori imaju velika očekivanja i od novog Zakona o poticanju ulaganja, koji je, kako doznajemo, već dobio pohvale iz stranih diplomatskih, ali i međunarodnih gospodarskih krugova.

- Sve bi to moglo naići na pozitivne ocjene rejting-agencija - optimističan je naš sugovornik iz Vladinih krugova.

Niz loših pokazatelja

No, ako Vlada u novu bitku za rejting ide naoružana samo optimizmom, onda joj je oružje prilično slabo. Naime, Vladina će slatkorječivost svjetske financijaše puno manje impresionirati od crnih brojki, koje najavljuju još jednu vruću i vrlo neizvjesnu jesen. Već i podatak o padu gospodarske aktivnosti u drugom kvartalu, koji bi državna statistika trebala objaviti 31. kolovoza, a mogao bi, prema očekivanjima neovisnih ekonomista, pokazati pad između dva i tri posto, dovoljno je alarmantan. Kada se pribroje pokazatelji o daljnjem urušavanju industrijske proizvodnje, građevine i prometa u trgovinama, što je sve praćeno rastom nezaposlenosti, jasno je da ni podaci o dobroj turističkoj sezoni analitičare rejting-agencija neće navesti na zaključak da se stanje u našem gospodarstvu popravlja. Na to su, uostalom, nedavno upozorili i iz Moody’sa, u čijem se lipanjskom izvješću o Hrvatskoj zaključuje kako je nerealno očekivati da će se stanje u kratkom roku poboljšati. Prepreku tome, kažu u Moody’su, predstavlja slaba osobna potrošnja i izvoz, koji ukazuje na slabu konkurentnost naše ekonomije. Iako se ministar financija Slavko Linić trudi dovesti u red javne financije, u Moody’su ocjenjuju da “Vladina financijska pozicija ostaje nepovoljna” te da postoje značajni rizici u ostvarenju Vladina programa fiskalne konsolidacije u srednjem roku.

Probijanje granica plaća

Određene potvrde toga, uostalom, stižu i iz Zagreba, gdje priznaju da je na pozicijama plaća došlo do određenog probijanja postavljenih granica.

- Linić će ukazivati na to da se proračun dobro puni, kao i da je Vlada krenula u privatizaciju HPB-a i Croatia osiguranja. No, rejting-agencije više će zanimati što se događa s rashodnom stranom proračuna, odnosno kako se provode reforme u javnom sektoru. Zanimat će ih i podaci o padu BDP-a i rastu nezaposlenosti. E, sad, nije da nema šanse da rejting zadržimo na postojećoj razini, ali bojim se da ti izgledi baš i nisu veliki. Kad vam BDP pada po stopi od dva posto, onda tu baš i nemate velikih šansi - kaže nam jedan izvor dobro upoznat s krvnom slikom hrvatskoga gospodarstva.

U cijeloj priči ne treba zanemariti ni međunarodni faktor. Rejting-agencije već su pokosile bonitete većine članica zone eura, uz koju je hrvatsko gospodarstvo čvrsto vezano. U takvim uvjetima sve su manje šanse da bi Hrvatska i ovaj put mogla izbjeći rezanje rejtinga, to više što ga bonitetne kuće dosad nisu dirale, pa on i dalje stoji gotovo na rubu provalije - samo korak od “financijskog smeća” - i s negativnim izgledima za budućnost. Prelazak tog praga Hrvatsku bi, složni su ekonomisti, gurnuo u još dublju krizu jer bi joj jako poskupio zaduživanje. U takvu scenariju Vlada Zorana Milanovića i guverner HNB-a Boris Vujčić teško bi mogli izbjeći sklapanje novog aranžmana s MMF-om.

- Sklapanjem aranžmana s MMF-om dobili bismo štambilj zemlje reformatora, a Vlada bi si osigurala jaku potporu u provedbi reformi. Time bismo smanjili rizike i osigurali si povoljnije zaduživanje - kaže Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke, za kojeg je vjerojatnost da ćemo morati posegnuti za pomoći MMF-a velika.

- MMF je jedna od izglednijih opcija padne li kreditni rejting. S njime bismo lakše proveli reforme - ističe Zdeslav Šantić, analitičar SG Splitske banke.

Krajnja opcija

Unatoč tome, ne treba sumnjati da će u Banskim dvorima dobro odvagati prije nego što odluče pozvati MMF u pomoć. O tome dovoljno govori i izjava našeg sugovornika iz Vladinih krugova, koji kaže da se o MMF-u dosad nije razgovaralo i da on predstavlja samo krajnju opciju. Prema neslužbenim informacijama, u Zagreb će 19. rujna doći Misija MMF-a, no radi se, potvrđeno nam je i u Vladi i u središnjoj banci, o dolasku samo zbog redovitih konzultacija s tom međunarodnom institucijom prema članku 4. njezina statuta.

Pravi problem s pozivanjem MMF-a, čini se, ne leži u tome što ga Vlada ne želi: i u Banskim su dvorima, naime, svjesni da bi s potporom međunarodnog financijskog policajca lakše i brže proveli reforme, koje sada zapinju na otporu recesijom izmučene javnosti prema promjenama. Po nekima, pravi razlog Vladina oklijevanja s pozivanjem u pomoć MMF-a treba tražiti u predstojećim lokalnim izborima, koji će biti prvi pravi test Vladine popularnosti.

S hipotekom MMF-a iza sebe, naime, stranke Kukuriku koalicije suočile bi se s još bržim padom popularnosti.