Najbesmislenija građevina konačno dobiva smisao? Evo što se zbiva s ‘Vukelićevim‘ mostom

Iako bi mu nadimak “Vukelićev” mogao ostati zauvijek, dvotračni most preko rijeke Korane u Karlovcu uskoro više neće nositi epitet najbesmislenije građevine vrijedne 50 milijuna kuna. Pod pritiskom javnosti, pogotovo mještana gradske četvrti Turanj (okupljenih u udruzi “Naš Turanj”), gdje zjapi prazan punih 13 godina, valjda dan prije parlamentarnih izbora započelo se s gradnjom pristupnih puteva, odnosno dionice od 6 km koja bi ovaj dio grada trebala rasteretiti gužvi te ih onda vratiti natrag na D1 (Ličku magistralu) u Vukmanićkom Cerovcu.

Sudski postupci

Radove su zajednički 2007. svečano otvorili pokojni Branko Vukelić, Berislav Rončević te tadašnji ministar prometa Božidar Kalmeta. Radnici Hidroelektre-niskogradnje sagradili su most za tri godine, pokupili se potom s gradilišta i tamo više nikada nitko nije zabio lopatu, sve do prije dva mjeseca. Prometno rasterećenje Turnja itekako ima smisla, ali se puna besmislenost zahvata otprije 13 godina možda najbolje ocrtava baš danas, kad je gradnja konačno počela - sagradili su most, a nisu bili vlasnici parcela na kojima su mu trebali graditi pristupnu cestu.

Projekt je podijeljen u etape, za one na kojima se radi izdane su građevne dozvole, međutim, na pojedinim dionicama država još nije vlasnik zemljišta kojim će trasa proći. Hoće li za rješavanje imovinskih odnosa pa dobivanje dozvola te potom i gradnje trebati novo desetljeće, a sve to u gospodarskoj krizi koja kuca na vrata, možda i teža od one koja ga je koštala nastavka gradnje 2010. godine? Hrvatske ceste, investitor, tvrde da neće te da će zahvat vrijedan 210 milijuna kuna biti realiziran u zadanom dvogodišnjem roku.

Za to vrijeme i danas u jeku gradnje na Općinskom sudu svako malo osvane oglas u tzv. ZK ispravnim postupcima kojima se izvlašćuju vlasnici nekretnina na trasi. Ovo je konkretan primjer: Općinski sud u Karlovcu objavljuje da je u povodu prijedloga predlagatelja Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, protiv protustranaka Radojke M. iz Australije, Dragutina M. iz Vukmanićkog Cerovca i Ljubice Z. iz Karlovca pokrenut ispravni postupak za kčbr. 74/2 oranicu Ivanovac, kojom se ona cijepa na nekoliko novih zemljišnih čestica, među kojima je i 74/4 za koju pak traži uknjižbu prava vlasništva u korist Republike Hrvatske jer ta čestica prolazi trasom brze ceste kroz Karlovac, splitski pravac.

“Pozivaju se svi koji polažu bilo kakvo pravo na navedenu nekretninu da svoju prijavu odnosno prigovor stave ovome sudu u roku od 30 dana od dana objave ovog oglasa na e-oglasnoj ploči jer će se u protivnom, nakon proteka navedenog roka, provesti postupak na temelju činjenica utvrđenih tijekom postupka”, navodi se u sudskom oglasu. Na te se oglase, u pravilu, rijetko tko javlja, a da se i javi ništa se bitno ne bi dogodilo.

U Hrvatskim cestama, koji je investitor u projektu, doznajemo da je ovakvim parcelacijskim elaboratima i elaboratima nepotpunog izvlaštenja obuhvaćeno čak 420 čestica u tri katastarske općine, od čega je u privatnom vlasništvu njih oko 320. ZK ispravnim postupcima obuhvaćeno je kroz dvije katastarske općine ukupno šezdesetak čestica, od čega je pravomoćno riješeno 50 posto te bivšim vlasnicima nije isplaćivana dodatna naknada.

Neupitni rokovi

- Izvlaštenja se provode na temelju rješenja o eksproprijaciji i sklopljenih nagodbi prema kojima su u prijašnjim postupcima otkupa za potrebe izgradnje predmetne dionice vlasnicima isplaćivane naknade od pravnog prednika Hrvatskih cesta. Ako se utvrdi da postoji razlika u površini, znači ako je vlasniku bila isplaćena naknada za manju površinu od one koja je sada određena parcelacijskim elaboratom, a do koje je došlo zbog izmjene projektne dokumentacije, vlasniku će se isplatiti naknada za razliku u površini prema procjeni vještaka - navodi glasnogovornica Hrvatskih cesta Tamara Pajić te napominje da provedba postupaka izvlaštenja, kao i provedba ZK ispravnih postupaka, ne dovodi u pitanje predviđene rokove gradnje.

- Prometnica je lokacijskom dozvolom podijeljena na četiri faze, a građevinske dozvole ishođene su za tzv. fazu 1.1, koja se odnosi na dionicu brze ceste od km 1+700 do km 2+950 s dva kolnika, uključujući i most Korana i križanje Mostanje, te za fazu 1.2, dionicu brze ceste od km 2+959 do km 7+786,5 s dva kolnika do km 3+160, s prelaskom na jedan kolnik do km 3+500, i s jednim kolnikom do km 7+876,59, uključujući križanje Cerovac i regulaciju potoka Cerovac - kažu u Hrvatskim cestama.