KONKURENTNOST

Mudrinić: Tražim potporu Pantovčaka i Sabora za viziju razvoja do 2025.

Kao jednu od najvećih slabosti konkurentnosti hrvatskog gospodarstva Mudrinić ističe neučinkovitost glomazne javne uprave
 Davor Pongračić/CROPIX

ZAGREB - Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) od novog će hrvatskog predsjednika, kao i od svih parlamentarnih stranaka, tražiti da podupru viziju razvoja Hrvatske u sljedećih 15 godina, koju će objaviti u prvoj polovici 2010. godine.

- NVK će uskoro iznjedriti Povelju o nacionalnom razvoju, za koju ćemo tražiti potporu kako od stranaka koje su zastupljene u Saboru tako i od novog predsjednika. Taj će dokument sadržavati viziju razvoja Hrvatske, i to kako gospodarstva tako i društva u cjelini, do 2025. godine - kaže Ivica Mudrinić, novi predsjednik NVK.

Osjetljivo razdoblje

Ističe da se Hrvatska nalazi u vrlo osjetljivom razdoblju s obzirom na to da je pred ulaskom u Europsku Uniju (EU), a stanje u gospodarstvu je daleko od dobroga.

Kao najveće slabosti konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva Mudrinić ističe, pozivajući se na analize koje je radio NVK, neučinkovitost glomazne javne uprave, preveliku i usitnjenu lokalnu samoupravu i korupciju, kao i nepoticajnu poreznu regulativu te slabo obrazovanu radnu snagu i rigidno radno zakonodavstvo. S druge strane, u prednosti ubraja dobro izgrađenu infrastrukturu, posebno cestovnu i informacijsku, dosadašnje bitne pomake u obrazovanju i značajnu sposobnost hrvatskog društva da prihvati inovacije.

Tonemo na ljestvici

- Uspijemo li postići društveni konsenzus o promjenama i provesti ključne reforme, vjerujem da bismo u roku od tri do četiri godine mogli ostvariti cilj da uđemo među 40 najkonkurentnijih zemalja svijeta - poručuje Mudrinić.

Hrvatska sada tone na svjetskoj ljestvici konkurentnosti. Prošle je godine, kako pokazuju podaci NVK, konkurentnost njezina gospodarstva, čime se označava njegova sposobnost natjecanja na globalnom tržištu, pala sa 57. na 61. mjesto.

Iako smo po tom pokazatelju nešto bolji od Rumunjske i Bugarske, koje su od 2007. članice EU, kao i od zemalja zapadnog Balkana, još znatno zaostajemo ne samo za starim, nego i za većinom novih članica Unije.

Time se otvara i pitanje u kojoj će mjeri hrvatske tvrtke biti u stanju oduprijeti se vrlo jakim konkurentnskim pritiscima na jedinstvenom europskom tržištu s više od pola milijarde potrošača.

Izlaz iz te slijepe ulice trebala bi ponuditi Povelja o nacionalnom razvoju, koju bi NVK, kao tijelo koje okuplja predstavnike države, poslodavaca, sindikata i akademske zajednice, trebao usvojiti u prvoj polovici 2010.

Radne skupine

Njenoj izradi prethodit će formiranje radnih skupina za pojedina područja za koja se ocjenjuje da imaju potencijal hrvatsko gospodarstvo povući naprijed.

Riječ je posebice o građevinarstvu, energetici i turizmu. Nakon toga tražio bi se blagoslov parlamentarnih stranaka i novog predsjednika, čime bi se postigao konsenzus o glavnim razvojnim pitanjima zemlje.

Cilj nove razvojne strategije, otkriva Mudrinić, bit će udvostručenje hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u sljedećih 15 godina.

Fond je dobar, ali nije za svakoga

Prema podacima Svjetske banke za 2008., hrvatski je BDP, koji označava ukupnu vrijednost roba i usluga proizvedenih u nacionalnoj ekonomiji tijekom jedne godine, “težak” oko 70 milijardi američkih dolara, što našu zemlju svrstava na 62. mjesto u svijetu. No, udvostručenje BDP-a podrazumijeva i znatno veće stope rasta od onih koje smo ostvarivali posljednjih godina, pa bi se gospodarski rast u idućem razdoblju trebao ubrzati na oko sedam posto godišnje.

- To je jedini način da riješimo problem vanjskog duga i zadržavanja stečenih prava stanovništva - ocjenjuje Mudrinić.

Podizanju hrvatske konkurentnosti trebali bi pridonijeti i fondovi za spas gospodarstva, čije je osnivanje najavila premijerka Jadranka Kosor.

Mudrinić pritom podsjeća da je upravo Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) tražila osnivanje jednog fonda. Ipak, upozorava da je ključno pitanje kome, kako i po kojim će uvjetima taj fond pomagati tvrtkama. Sredstva iz tog fonda, zaključuje, ne bi trebala biti namijenjena baš svakom, nego tvrtkama iz onih sektora za koje se procijeni da hrvatsko gospodarstvo mogu povući naprijed.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. lipanj 2024 00:25