MORNAR O FINSKOM MODELU Razmišljali smo da kao i Finci ukinemo predmete, no naša je reforma realnija

Hrvatska škola je hrvatska, a ne finska ili austrijska i nemoguće je replicirati model. Ono što je moguće i što je slično jest da se u oba slučaja, hrvatskom i finskom, radi o pomaku prema novom konceptu poučavanja. Po njemu, učenje se približava životnom iskustvu djece i načinu spoznaje koji nije isključivo predmetni već uključuje više predmeta, kaže Boris Jokić, voditelj tima za kurikularnu reformu, analizirajući za Jutarnji list planirane reforme obrazovanja u dvije zemlje s dijametralno suprotnim sustavima.

Stalno mijenjati

Jokića, naime, fascinira sama činjenica da finski sustav obrazovanja, premda pokazuje ponajbolje rezultate u svjetskim istraživanjima, kreće u ozbiljne reforme. Po njemu, to pokazuje da je obrazovni sustav potrebno kontinuirano mijenjati. Kao svaki drugi sustav ili organizam, ako se ne mijenja i ne adaptira, on nužno propada, kaže Jokić.

Sličnosti između dviju reformi, pri kojoj Finci napuštaju učenje po predmetima i uvode učenje po temama, Jokić vidi u primjeru obrade jedne teme kroz više predmeta.

Demokratizacija škola

- Ako bi se tema dopinga provukla kroz predmete kemija, biologija, tjelesna i zdravstvena kultura, oni bi mogli puno toga naučiti ne samo iz ta tri predmeta već i iz moralnih prosudbi i kritičkog mišljenja. Na taj način obrazovanje i poučavanje gubi svoj akademski karakter, a približava se onomu što je djeci funkcionalno važno - objašnjava Jokić.

Nadalje, promjene u Finskoj idu tomu da se fleksibiliziraju postojeći oblici predmetnog sata i kruto shvaćene satnice, a te promjene su zamišljene i u našoj reformi koja je u začetku - kaže Boris Jokić.

Vedran Mornar, ministar znanosti i obrazovanja, kaže da je finski model zasigurno dobro promišljen i nadogradnja je postojećem.

- Napuštanje predmeta je nešto o čemu se i kod nas raspravljalo, no mislim da je puno realnija kurikularna reforma u koju smo krenuli i koja će uključivati i projektni pristup te izbor predmeta prema sklonosti učenika - kaže Mornar. Imali smo, dodaje, puno neprovedenih reformi, no reforma u koju ulazimo prva je cjelovita, vrlo ozbiljno zamišljena i potpuno korespondira s razvijenim zemljama.

- Prije svega, mijenja organizaciju škola i na djelu je svojevrsna demokratizacija škola. Nisam za to da potpuno negiramo vrijednosti našeg obrazovnog sustava. Isto tako, nisam siguran da je dobro jednostavno kopirati tuđe ideje. Svjesni smo da istinska reforma obrazovanog sustava traži promjenu cjelokupne koncepcije. A to je proces koji zahtijeva sustavnost, ne lomljenje preko koljena - kaže Mornar.

Znaju što rade

Radovan Šoljaga, bivši ravnatelj Medicinske škole u Rijeci, koji je u školskom sustavu proveo 35 godina i jedan je od onih koji su fascinirani finskim sustavom, uvjeren je da je upravo obrazovni sustav odgovoran za stanje nacije, a mi s razvojem tog sustava kasnimo.

- Finci ne mijenjaju svoj sustav nepromišljeno. Nama to izgleda bizarno, jer je još dalje od onoga što su dosad imali - kaže Šoljaga, koji ne vidi smisao u preslikavanju finskog ili bilo kojeg sustava.