Kada je u drugoj polovici siječnja dotadašnji predsjednik Uprave Zagrebačke banke Miljenko Živaljić podnio ostavku iz “osobnih razloga”, odmah su krenule priče kako pravi razlog odlaska iskusnog bankara treba tražiti u ozbiljnim problemima koje je Zagrebačka banka imala sa sustavom sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Međutim, službena politika Zagrebačke banke odlučila se čvrsto i uporno držati verzije o “osobnim razlozima” odlaska Miljenka Živaljića, koji su se počeli doimati vrlo neuvjerljivo nakon što je sa svojih pozicija otišlo još dvoje visokopozicioniranih menadžera Zagrebačke banke.
Jutarnji list sada je u posjedu Zapisnika Hrvatske narodne banke koji u svojem Zaključku donosi niz vrlo oštrih, gotovo dramatičnih zapažanja o propustima najveće hrvatske banke po pitanju sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, a o čemu je prvi izvijestio Nacional. U samom uvodu Zaključka Zapisnika eksperti HNB-a upozoravaju kako su “nezakonitosti i nedostaci utvrđeni u svim revidiranim poslovnim područjima te na sve tri ‘linije obrane’”.
Propusti i nezakonitosti
Brojnost nezakonitosti i propusta, kao i iznosi koji se spominju u Zaključku HNB-a, toliki su da ukazuju na dugogodišnje sustavno zanemarivanje pitanja sprečavanja pranja novca u Zagrebačkoj banci. U Zapisniku posebnu pozornost privlači iznos gotovinskih isplata po računima nerezidenata s obilježjem tzv. talijanske tipologije u iznosu od 1,79 milijardi kuna, kao i ukupan iznos isplata po svim računima klijenata kojima je stvarni vlasnik bio poznati srpski poduzetnik i bivši partner Severine Vučković, Milan Popović.
Po tim Popovićevim računima kroz Zagrebačku banku prošlo je više od milijardu kuna, a HNB je upozorio da je Zagrebačka banka trebala kao sumnjive prijaviti čak 38 transakcija ukupne vrijednosti od 488 milijuna kuna. Banka je prijavila pet sumnjivih transakcija veznih uz Milana Popovića ili 14 posto od onoga što je trebala prijaviti. Ukupna uplata od 488 milijuna kuna, prema dokumentu HNB-a, išla je preko računa samo triju klijenata. HNB posebno problematizira obrazac ponašanja banke u ovom slučaju: poslali su, piše u Zapisniku, obavijesti o sumnjivoj transakciji Uredu za sprečavanje pranja novca “samo za pojedinačne izdvojene transakcije manjeg iznosa”. Problem je u sljedećem: “Banka nije na adekvatan i pravodoban način obavijestila Ured o povezanosti, opsegu i svim karakteristikama poslovanja navedenih klijenata Banke”.
Pri svemu ovome treba upozoriti kako iz dokumenta HNB-a ne proizlazi da je Banka aktivno sudjelovala u pranju novca nego je propustila utvrditi obrasce koji nalikuju pranju novca, baš kao što je propustila prijaviti velik broj transakcija koje je, prema mišljenju HNB-a, trebala prijaviti. Kako su mogući tako veliki propusti u velikoj banci koja odaje dojam dobro organizirane financijske institucije, vrlo je ozbiljno i teško pitanje. Kako je moguće da su u slučaju Milana Popovića klijenti, prema tvrdnjama HNB-a, uvijek postupali prema istom scenariju te je tako rastao broj transakcija, a banka sve skupa nije prepoznavala kao sumnjivo?
Još je teže pitanje razmjer tzv. talijanske tipologije.
Valja pojasniti da se izraz talijanska tipologija koristi kao stručni termin kod organiziranja borbe protiv pranja novca. Radi se o jednoj od karakterističnih shema koje su prepoznate kao pokušaji pranja novca i(ili) porezne utaje, ali u HNB-ovu dokumentu u posjedu Jutarnjeg nema detaljnijeg objašnjenja karakteristika talijanske tipologije u slučaju Zagrebačke banke. Iako kruže brojne pretpostavke o prirodi navodno sumnjivih transakcija vrijednih 1,79 milijardi kuna kod 88 klijenata, ne bi bilo dobro javno prenositi spekulacije. Dovoljno dramatično zvuči podatak iz Zapisnika HNB-a prema kojem su klijenti podigli svih tih 1,79 milijardi kuna u gotovini kroz 4848 transakcija, dok je sigurnosni sustav Zagrebačke banke Siron AML generirao samo 2925 upozorenja.
Inače, Siron AML (Anti Money Laundering) jest vrlo sofisticirani sustav koji banci omogućuje što lakši monitoring sumnjivih transakcija i aktivnosti te provedbu nacionalnih i internacionalnih pravila. Zašto je HNB upozorio na Siron AML-ovu nisku razinu učinkovitosti u najvećoj hrvatskoj banci? Je li moguće imati Siron AML, a ne povezati i ne prepoznati sumnjive transakcije te ne provesti dubinsku analizu?
Pitanje razmjera talijanske tipologije u Zagrebačkoj banci tim je osjetljivije jer se sve odvijalo preko manjeg broja poslovnice banke u Istri. Kako je moguće ne primijetiti te ne prijaviti tako veliki broj transakcija s visokim iznosima u malom broju poslovnica i pritom imati vrhunski Siron AML sustav?
Povećan rizik
Na nekoliko mjesta eksperti HNB-a dali su vrlo dramatična upozorenja. Primjerice: “… Banka nije ispunila svoju preventivnu funkciju u sustavu sprečavanja pranja novca i financiranju terorizma, što za posljedicu može imati povećani rizik pranja novca i financiranja terorizma te posljedično narušiti povjerenje u financijski sustav Republike Hrvatske”.
Ako HNB i dalje stoji iza svojeg Zapisnika, pitanje je kako se kažnjava potencijalno “narušavanje povjerenja u financijski sustav RH” od strane najveće banke u RH? To tek treba vidjeti. Dobro upućeni kažu da je slučaj sada u fazi u kojoj se Zagrebačka banka očitovala HNB-u na primjedbe te tek predstoji prijava i postupak na Prekršajnom sudu. Sud će se, ako presudi protiv banke, voditi procjenom visine zarade banke na propuštanju sumnjivih transakcija. Kazna bi trebala svakako biti viša od te zarade.
Ako se kao zarada računa naknada za transakcije, kazna ne bi trebala biti drakonska. Međutim, ako će se pod zaradu računati profiti banke proizašli iz složenih poslovnih odnosa s pojedinim klijentima u privatnom i korporativnom bankarstvu, kazna bi mogla biti astronomska.
Ono što najviše iznenađuje u Zaključku Zapisnika o nadzoru HNB-a u Zagrebačkoj banci jest tablica koje je u omjer stavila obuhvat nadzora tj. broj klijenata koji su provjeravani po različitim osnovama i broj utvrđenih nepravilnosti, odnosno nezakonitosti kod tih klijenata. Iz te tablice proizlazi da su eksperti HNB-a u provjeri pojedinih kategorija sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma potvrdili većinu svojih sumnji. Takva uspješnost teško se može očekivati kod financijskog Sherlocka Holmesa.
Konkretno, kod talijanske tipologije kod svih 88 nadziranih klijenta u kategoriji “Prepoznavanje i praćenje sumnjivih, složenih i neobičnih transakcija” potvrdili su postojanje nepravilnosti i nezakonitosti. Skor 88/88 eksperti HNB-a imali su i po pitanju “Prijavljivanja sumnjivih transakcija uredu” talijanske tipologije. Nisu bili mnogo manje uspješni niti u slučaju provjera pravne osobe (stvarni vlasnik Milan Popović), gdje su u spomenutim slučajevima imali utvrđene nepravilnosti ili nezakonitosti u 3 od 4 obuhvaćena slučaja.
Imućni klijenti
Zavidnu razinu “njuha” za nepravilnosti i nezakonitosti eksperti HNB-a pokazali su i kod provjere poslovanja u Privatnom i Korporativnom bankarstvu. Kod Privatnog i Korporativnog bankarstva najvećim problemom čini se, prema statistikama HNB-a, “Provođenje mjera dubinske analize”. Tu su manjkavosti i nezakonitosti utvrđene kod 79 od 118 klijenata.
Eksperti tumače kako je takva uspješnost eksperata HNB-a vjerojatno u vezi s konkretnim saznanjima o pranju novca i(ili) s dojavama o sumnjama na pranje novca iz inozemstva.
Potpuna slika o cijelom slučaju bit će stvorena kad svoje odradi i Ured za sprečavanje pranja novca kojem je HNB poslao svoje nalaze.
Iz HNB-ova dokumenta nije razvidno jesu su slično gledanje kroz prste imali obični građani sa svojim transakcijama, ili se to ipak odnosi samo na pojedince prepoznate u talijanskoj tipologiji, bogate ljude poput Milana Popovića, imućne klijente Privatnog bankarstva te specifične klijente iz Korporativnog bankarstva.
Najveće pitanje svih pitanje u slučaju Zagrebačke banke glasi: je li moguće da je ovoliki opseg nepravilnosti i nezakonitosti, ako su teze iz Zaključka Zapisnika HNB-a točne, slučajan ili nije? Osim toga, ostaje misterij zašto su u najvećoj domaćoj banci procijenili da propuste i nezakonitosti ovakvih razmjera, koji su doveli do odlaska predsjednika Uprave Miljenka Živaljića, objasne kao njegove osobne razloge.
Zbog čega najveća domaća javna institucija nije javno priznala propuste, ako je već došlo do odlaska predsjednika Uprave nakon poražavajućeg nalaza HNB-a? Nije li logičnije priznati propuste i reći da radite na dizanju standarda sprečavanja pranja novca?
Četiri zone
Valja naglasiti kako HNB zaključuje “… da se ne radi o izoliranim slučajevima, već se radi o strukturnim nedostacima u implementaciji internih politika” te u nastavku te rečenice donose popis od devet točaka kroz koje se reflektiraju nezakonitosti i nedostaci. A tu ima svega: od neodgovarajućih ovlaštenja zaposlenika, preko neodgovarajuće aplikativne podrške, isto takvih izvještavanja i revizije, do nepridržavanja internih akata.
Posebno je, smatraju u HNB-u, zabrinjavajuće ne samo to što “Uprava Banke nije ispunila svoju zakonsku obvezu uspostave djelotvornog i učinkovitog sustava sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma…” nego i to što su i u “… prethodna dva nadzora od strane HNB-a utvrđene nezakonitosti”. Drugim riječima, čak i prije nego što je HNB počeo primjenjivati nove, strože i sveobuhvatnije kontrole po pitanju sprečavanja pranja novca, u Zagrebačkoj banci uočili su bitne propuste. Zašto ranija upozorenja HNB-a u Zagrebačkoj banci nisu shvaćena dovoljno ozbiljno?
Inače, Zaključak Zapisnika HNB-a obradio je problematiku sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma kroz četiri cjeline: a) identifikacija i procjena rizika po pojedinim poslovnim odnosima, b) dubinska analiza, c) sustav prepoznavanja, praćenja i analize i d) prijavljivanje sumnjivih transakcija. U sve četiri “zone” promatranja HNB je uočio niz nepravilnosti i nezakonitosti.
Iz Zaključka Zapisnika HNB-a ne može se razaznati jesu li utvrđene nepravilnosti i nezakonitosti u direktnoj vezi s poznatim slučajevima pranja novca u Istri koji su završili policijskim i pravosudnim akcijama te novinskim napisima. Radi se o nizu vrlo velikih slučajeva pranja novca i izbjegavanja plaćanja poreza. Moguće je da je vrlo visok postotak uspješnosti stručnjaka HNB-a u pronalaženju nepravilnosti i nezakonitosti u sprečavanju pranja novca u Zagrebačkoj banci jednostavno objasniti time što su eksperti HNB-a krenuli od poznatih slučajeva pranja novca te su išli postaviti pitanje kako je moguće da banka nije prepoznala i prijavila sumnjive transakcije te tako prevenirala krimen.
No, to HNB-ov dokument ne dokazuje, kao niti to je li u Zagrebačkoj banci bilo svjesnog propuštanja sumnjivih transakcija.
Nema komentara
Nakon što je Zagrebačku banku napustio predsjednik Uprave Miljenko Živaljić, otišao je i Eugen Paić-Karega koji je bio zadužen za maloprodaju, dok je s pozicije odgovornog za korporativno, investicijsko i privatno bankarstvo otišao Nikolaus Maximilian Linarić, ali ostaje u UniCreditu. Funkcije i jednog i drugog privremeno je preuzeo član Uprave Dalibor Ćubela.
Privremeno preuzimanje dviju tako važnih funkcija ukazuje na urgentnost kadrovskih promjena koje se inače u velikim sustavima poput Zagrebačke banke pripremaju mjesecima. Početkom ovog tjedna objavljeno je kako će ubuduće za maloprodaju biti zadužen Slaven Rukavina, dok će korporativno, investicijsko i privatno bankarstvo preuzeti Spas Vidarkinsky.
Obojica su dobili pozicije članova Uprave. Njihove pozicije poklapaju se s pozicijama na koje su adresirane primjedbe Zaključka Zapisnika HNB-a. U Zagrebačkoj banci dogodio se i niz smjena nižepozicioniranih menadžera o kojima Banka ne mora izvještavati Zagrebačku burzu, a smjene se značajnim dijelom poklapaju s nalazima nepravilnosti i nezakonitosti u Zaključku Zapisnika o nadzoru HNB-a.
Imenovanje Talijana Romea Colline za novog predsjednika Uprave tumači se kao želja talijanskog vlasnika da u potpunosti direktno kontrolira “sanaciju štete” koju može prouzročiti vrlo neugodni Zaključak HNB-a.
Je li imenovanje stranca za prvog čovjeka najveće domaće banke iskaz nepovjerenja u hrvatski menadžerski kor, ili osiguravanje apsolutne kontrole nad potencijalnim problemima koji mogu proizaći iz ranijih nepravilnosti i nezakonitosti u sustavu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma Zagrebačke banke? Teško za procijeniti.
Iz Zagrebačke banke poslali su kratki odgovor na cijeli niz pitanja: “Zagrebačka banka ne može komentirati Vaše navode”.
Očitovanje HNB-a: Sankcije protiv odgovornih osoba i protiv same banke
Hrvatskoj narodnoj banci uputili smo niz pitanja. Između ostalog, zanimalo nas je zašto su, s obzirom na vrlo visok broj utvrđenih nezakonitosti i(ili) propusta obuhvaćenim nadzorom, tolerirali tumačenje odlaska predsjednika Uprave Zagrebačke banke Živaljića osobnim razlozima te je li Zaba provela smjenu većeg broja zaposlenika na odgovornim pozicijama ili se nije dogodilo ništa bitno osim još dvije smjene o kojima se već spekuliralo u tisku (Paić-Karega i Linarić). Pitali smo i što je sve, s obzirom na razmjer nezakonitosti i propusta, HNB naložio Zagrebačkoj banci te što je ona po pitanju organizacije i provedbe mjera sprečavanja pranja novca provela nakon nalaza HNB-a?
Iz HNB-a su pojasnili: “Prilikom supervizorskih i nadzornih postupaka koji su u tijeku, a ukoliko su utvrđene materijalno značajne nepravilnosti i nezakonitosti, supervizori od kreditnih institucija u pravilu odmah očekuju sljedeće: (1.) da kreditna institucija već tijekom postupka započne interno preispitivanje odgovornosti do razine najvišeg rukovodstva kao i (2.) da kreditna institucija već započne odgovarajuće formuliranje akcijskih planova za ispravljanje nepravilnosti i nezakonitosti. U supervizorskim i nadzornim postupcima koji su dugotrajni zbog prirode i načela rada upravnog postupka važno je razlučiti aktivnosti koje HNB paralelno poduzima u fazama nakon samog utvrđivanja konačnih nalaza, a to su: a) formuliranje supervizorskih i nadzornih mjera kako bi se nepravilnosti i nezakonitosti ispravile; b) postupci sankcioniranja odgovornih osoba te utvrđivanje visine kazni za odgovorne osobe i samu instituciju.
Formuliranje supervizorskih i nadzornih mjera predstavlja dio upravnog postupka kada se rješenjem nadziranoj instituciji nalažu odgovarajuće mjere i rokovi za ispravljanje nepravilnosti i nezakonitosti. Vrsta, broj i razina mjera koje se nalažu ovisi o samoj težini nalaza, a prilikom određivanja rokova uzimaju se u obzir realne mogućnosti kreditne institucije za ispravljanje nezakonitosti i nepravilnosti, kao i već postojeće aktivnosti kreditne institucije, odnosno njihovi interni akcijski planovi.
Prilikom sankcioniranja odgovornih osoba i utvrđivanja visine kazni objekt sankcioniranja su odgovorne osobe kreditne institucije za razdoblje u kojem su nepravilnosti i nezakonitosti utvrđene, neovisno o činjenici da li su isti zaposlenici kreditne institucije ili ne u trenutku formalno pravnog pokretanja sankcija - ovo vrijedi za svaku banku, pa tako i Zagrebačku. Sankcije i kazne se pokreću i protiv odgovornih osoba i protiv same institucije.
Nakon što su svi postupci supervizorskog i nadzornog djelovanja došli u fazu sankcioniranja i kažnjavanja, te su pokrenuti i završeni prekršajni sudski postupci, HNB transparentno u cijelosti obavještava javnost putem svojim mrežnih stranica i omogućuje dostupnim sve odgovarajuće činjenice https://www.hnb.hr/javnost-rada/informacije-i-ocitovanja/odluke-prekrsajnih-tijela.”
Iz HNB-a su prokomentirali i kako “Hrvatska narodna banka provodi izravne nadzore poslovanja banaka vezano uz provedbu ZSPNFT-a sukladno godišnjem planu izravnih nadzora i u prosjeku provede pet nadzora banaka godišnje. HNB nadzorom provjerava provodi li banka sve mjere koje je obvezna provoditi na osnovi ZSPNFT-a, a u cilju sprječavanja korištenja bankovnog sustava za pranje novca. Hrvatska narodna banka nije tijelo ovlašteno za provođenje istrage nad klijentima banke koji su potencijalni počinitelji kaznenog djela pranja novca, već je to nadležnost tijela kaznenog progona.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....