SEVERININ BIVŠI PARTNER U SREDIŠTU SKANDALA KOJI POTRESA NAŠU NAJVEĆU BANKU Milan Popović: 'Što sam loše učinio!? Ja sam ovdje kolateralna žrtva!'

Računi povezani s poduzetnikom Milanom Popovićem iz Srbije, koje su njegove tvrtke imale otvorene u Zagrebačkoj banci, a putem kojih je u malo manje od četiri godine prošlo više od milijardu kuna, našli su se također pod nadzorom Hrvatske narodne banke. Tim je nadzorom utvrđeno da čak 38 transakcija po tim računima, putem kojih je prošlo 488,1 milijun kuna, i ispunjavale su zakonsku definiciju sumnjivih Zaba nije prijavila Uredu za sprječavanje pranja novca iako je bila dužna to učiniti.

Zagrebačka banka dostavila je Uredu za sprječavanje pranja novca u slučaju tvrtki povezanih s poduzetnikom Popovićem samo pet obavijesti o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama!

​Poduzetnik Popović, pak, tvrdi da je njegovo poslovanje u Hrvatskoj, kao i u ostalim dijelovima svijeta, “sto posto u skladu sa zakonom”, a da je ostao neugodno iznenađen kad mu je Zagrebačka banka prije nekoliko mjeseci zatvorila sve račune.

- U ovom slučaju smatram se kolateralnom žrtvom - započinje razgovor Popović te dodaje da mu banka nikad nije iznijela konkretan razlog zbog kojeg je to napravila.

Prisjetio se da su ga kontaktirali prije nekoliko mjeseci te ga pozvali na službeni razgovor.

Kupnja nekretnina

- Tek tada su me pitali čime se, zapravo, bavim. Održao sam im prilično detaljnu prezentaciju vlastitog biznisa i predočio dokumentaciju, kao i reviziju mog poslovanja koju je napravila jedna od četiri najjače revizorske kuće u svijetu. Međutim, naknadno su me iz banke izvijestili da mi ipak moraju zatvoriti sve račune, pa tako i onaj tvrtke osnovane u Hrvatskoj, i to navodno zato što je upravi banke naloženo da mi zatvore sve račune, nerezidentne i rezidentne. Ta hrvatska tvrtka - Celanova d.o.o. - bavila se, primjerice, isključivo kupnjom nekretnina u Hrvatskoj, financiranih mojim osobnim ulaganjem kao njezina osnivača. Rekli su mi da sam kao srbijanski državljanin s prebivalištem na Cipru rizičan klijent, zbog čega mi sve račune moraju zatvoriti, pa tako i onaj osobni, preko kojeg nije prošlo ukupno ni 100.000 eura - priča Popović.

Tek iz medija pomalo doznaje, kaže, što se, ustvari, dogodilo.

- I sad kad mi vi ovo govorite, postaje mi malo jasnije o čemu je riječ. U međuvremenu sam otvorio nove račune u druge dvije banke u Hrvatskoj jer ovdje želim nastaviti poslovanje. No, njihova procedura mi se ne čini nimalo drugačija od one u Zagrebačkoj banci - kaže Popović te dodaje da su transakcije koje se spominju u tom nalazu mali dio onoga što njegove tvrtke obrću.

Jutarnji list je, naime, došao u posjed dokumenta naslovljenog “Zapisnik o obavljenom neposrednom nadzoru od strane Hrvatske narodne banke”, u kojem se spominju i drugi slučajevi u kojima Zaba nije postupala u skladu s pravilima, ali se u tom dokumentu, koji je samo manji dio cjelokupnog nadzora, poimence spominje jedino poduzetnik Popović.

Nema posebne odnose

“Uplate koje su provedene preko računa triju navedenih klijenata (pravne osobe čiji je stvarni vlasnik Milan Popović), a koje zadovoljavaju zakonsku definiciju sumnjive transakcije i koje je banka bila dužna prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca, utvrđene su u iznosu od 488.169 milijuna kuna. Navedeni iznos uplata proveden je kroz 38 pojedinačnih transakcija. U odnosu na navedeni broj transakcija, banka je dostavila Uredu samo pet obavijesti o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama”, navodi se u tom zapisniku.

Iz tog zapisnika proizlazi da su se, dakle, pod nadzorom našle, među ostalima, brojne transakcije tvrtki povezanih s Popovićem, koje je Zagrebačka banka bila dužna prijaviti Uredu, a to, sudeći prema nalazu HNB-a, uglavnom nije radila.

Treba istaknuti kako to ne znači da su te transakcije same po sebi sporne, ali one, iako su po Zakonu o sprječavanju pranja novca trebale biti prijavljene Uredu za sprječavanje pranja novca, to uglavnom nisu bile.

- Ali, je li to moja greška - pita se poduzetnik Popović.

- U banci ni s kim nisam imao neke posebne odnose, ljude iz vrha banke upoznao sam tek kad su me pozvali na taj sastanak, nakon kojeg su mi zatvorili račune. Račune sam otvorio u Zagrebačkoj banci jer mi se, kad sam odlučio više boraviti i poslovati iz Hrvatske, činila dovoljno velikom za moje poslovanje. Treba svakako reći da novac koji je bio na nerezidentnim računima nije investiran u Hrvatskoj, niti je to novac koji je podizan, niti sam ja ulazio u banku s gotovinom pa ju uplaćivao. To je novac koji je prolazio nerezidentnim računima mojih tvrtki u Zagrebačkoj banci te bio isplaćivan na račune drugih tvrtki u svijetu. Taj novac nije podlijegao poreznom sustavu Republike Hrvatske - objašnjava poduzetnik Popović, koji tvrdi da tako posluje diljem svijeta već godinama i da mu se nešto takvo još nigdje nije dogodilo.

Popović također kaže da je poslovanje u Zagrebačkoj banci intenzivirao tek u posljednje dvije godine, a ne četiri, kako stoji u tom nalazu, ali dodaje da je moguće da ukupno četiri godine ima račune u toj banci.

- Jedna tvrtka, koja posluje s poduzećem Eurocable group iz Jakovlja, pet je godina, od 2015., imala račun u Zagrebačkoj banci. Ona se isključivo bavila plaćanjima povezanim s poslovanjem Eurocablea. Zahvaljujući njoj, 300 radnika Eurocablea uredno već pet godina na vrijeme prima plaću, a kada sam počeo s njima poslovati, bili su pred zatvaranjem. Druga je tvrtka koja je imala račun u Zabi Lardero Assets Ltd.

Taj račun otvoren je 2017. godine, a tvrtka ga je koristila isključivo za plaćanja povezana s održavanjem i gradnjom nove kuće na Horvatovcu. Postojao je još jedan račun, otvoren 2018. za tvrtku koja se bavi međunarodnom trgovinom strojeva za rudarsku i metalsku industriju i upravo je ona imala najveće prihode i plaćanja. Ta je tvrtka preko tog računa ostvarila najveći promet i pretpostavljam da se ti iznosi koji se spominju odnose na nju, a za sve te transakcije spreman sam dostaviti dokumentaciju ako to itko iz banke od mene zatraži - objašnjava Popović.

U spomenutom dokumentu spominje se, naime, sljedeće: “Ukupan iznos uplata po računima klijenata kojima je stvarni vlasnik gospodin Milan Popović u razdoblju od 11. lipnja 2015. do 12. travnja 2019. godine bio je 1.046.213 milijarde kuna. Nezakonitosti su utvrđene kod tri od četiri povezana društva”, navodi se u spomenutom zapisniku.

U spomenutom zapisniku, nadalje, stoji kako su “navedeni klijenti stalno postupali prema istom scenariju, pa je na taj način značajno rastao i broj i ukupna vrijednost obavljenih transakcija”.

Propust banke

“Banka je Uredu poslala obavijest o sumnjivoj transakciji samo za pojedinačne izdvojene transakcije manjeg iznosa. Na taj način banka nije na adekvatan i pravodoban način obavijestila Ured o povezanosti, opsegu i svim karakteristikama poslovanja navedenih klijenata banke. Banka nakon prve prijave uredu nije poduzimala nikakve mjere pojačane dubinske analize kojima bi se uvjerila da neobične transakcije ne treba prijaviti Uredu i u tom smislu je rizik za banku bio sve veći. Banka je bila dužna prijaviti Uredu sve transakcije koje su obavljene prema istoj tipologiji i za koje su aplikativno generirana upozorenja na sumnjivu transakciju, a što je banka propustila učiniti”, navodi se u zapisniku.

Poduzetnik Popović je, inače, široj javnosti poznat kao bivši partner pjevačice Severine Kojić s kojom ima malodobnog sina zbog kojeg više vremena boravi u Hrvatskoj, pa je ovdje, kaže, preselio i dio poslovanja.

O njegovim poslovima dosad je bilo poznato samo da se bavi prodajom bakra, zbog čega je u tabloidima prozvan kraljem bakra. U Hrvatskoj Milan Popović ima registriranu tvrtku Celanova, čiji je osnivač i direktor. Ta tvrtka posljednjih je godina u Hrvatskoj uglavnom investirala u nekretnine, kojih je kupila nekoliko.

Popović je prvo investirao u kuću na Horvatovcu, i to 2015. godine, kako se navodi u zemljišnim knjigama. Isprva se kao vlasnik vodila tvrtka s Cipra Lardero Assets Ltd., no u svibnju 2019. vlasništvo te kuće preneseno je ugovorom o kupoprodaji nekretnine na Popovićevu zagrebačku tvrtku Celanova, čije je sjedište prijavljeno upravo na adresi na Horvatovcu.

Sljedeća investicija kojoj smo uspjeli ući u trag je iz travnja 2018. godine. Popovićeva tvrtka Celanova kupila je tada četverosobni dvoetažni stan od 138,7 četvornih metara u novozagrebačkom stambenom naselju Meandar koje su gradili tvrtka Feal In i građevinski poduzetnik Vlado Leko. Stan je Popovićeva tvrtka kupila od Marija Čolaka, direktora Feal Ina, i to po cijeni od 330.000 eura, kako je navedeno u kupoprodajnom ugovoru. Osim stana, Popovićeva je tvrtka u toj zgradi kupila i dvije garaže.

Zatim je u zagrebačkom kvartu Maksimir Popovićeva Celanova investirala u kupnju poslovnog prostora, stana te nekoliko garaža, što ga je stajalo oko 2,4 milijuna eura. Poslovni prostor Popovićeva tvrtka je kupila u Kraljevićevoj ulici od VMD Standarda d.o.o., a riječ je o prostoru od 427,4 četvorna metra te pet garaža, po cijeni od 1,281 milijun eura. Također od VMD Standarda, u toj je zgradi Popovićeva tvrtka kupila peterosobni stan od 273 četvorna metra i dvije garaže, i to za 1,147 milijuna eura.

Nekretnina na Hvaru

Nadalje, Celanova je kupila nekretninu od nekadašnje klizačice Idore Hegel na otoku Hvaru, što je vidljivo iz zemljišnih knjiga, a i farmu u Vrbovcu. Celanova, i sudskom registru povezana s Popovićem, u jednom je trenutku imala i udjele u tvrtki Mega Immobilien Gzima Redžepija, bliskog suradnika zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, za kojeg je Popović više puta rekao da mu je prijatelj.

Redžepi nam je također potvrdio da je u prijateljskim odnosima s Popovićem, a da su spomenutu tvrtku svojedobno osnovali s namjerom da se s nečim bave, ali da to nikada nisu realizirali.

- Osobno sam brzo izašao iz te tvrtke, koja nije imala nijednu transakciju dok sam bio u njoj. Ideja je bila da nešto radimo, ali nikad nismo počeli, pa sam iz nje izašao. Mislim da se kasnije i Popović iz nje povukao - rekao nam je Redžepi. Na prozivke da je nekretnine kupovao po principu navodne povezanosti nekih investitora sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, Popović odgovara da su to besmislene insinuacije.

- Nekretnine u Hrvatskoj kupujem po principu što bi dugoročno moglo biti najisplativije za iznajmljivanje. Želja mi je djeci ostaviti neki biznis koji bi im donosio stabilan prihod. Kako moj najstariji sin živi u Hrvatskoj, najlogičnije je da mu taj izvor prihoda i bude u Hrvatskoj. Nekretnine sam birao isključivo po principu najbolje lokacije, blizine škole i iznajmljivačkog potencijala. Te investitore osobno nikada nisam niti upoznao. S njihovim uredima za prodaju uglavnom su komunicirali moji suradnici - ističe Popović.