PANIKA ZBOG AFERE S HRANOM

JUTARNJI U LABORATORIJU ZA ANALIZU HRANE ‘Počelo je konjsko ludilo! Zovu nas trgovci da provjerimo DNK strukturu mesa koje prodaju!’

Jutarnji je posjetio laboratorij koji može utvrditi sve o porijeklu mesa, i to besplatno, ali dosad proizvođači to uopće nisu tražili!
 Tomislav Krišto / CROPIX

Hrvatska ima laboratorij u kojem se DNK testiranjem može pouzdano prekontrolirati sljedivost mesa i otkriti manipulacije njegovim porijeklom ili kvalitetom , ali usluge tog laboratorija do sada nisu koristili ni proizvođači, ni prerađivači, a ni nadležne državne inspekcije iako se projekt sljedivosti financira državnim novcem, a usluga bi za krajnje korisnike mogla biti besplatna ako zaživi u sustavu kao mehanizam kontrole!

VELIKI ISTRAŽIVAČKI SPECIJAL JUTARNJEG LISTA Što zapravo jedemo: Sok od limuna nema limuna, a jogurt od jagoda nema jagoda!

Četiri inspekcije

Ovaj zaprepašćujući podatak doznali smo nakon što je Europska komisija zbog afere s konjskim mesom naredila svim svojim članicama žurno testiranje goveđih proizvoda i goveđeg mesa.

U jednom takvom testu slovenske su veterinarske službe i otkrile konjetinu u Ledovim lazanjama za slovensko tržište, a da je afera izbila nakon našeg očekivanog ulaska u EU, poslije srpnja, i naše bi službe morale provesti takvu analizu. Imale bi i gdje, ali to bi potrošači znali tek nekon datuma ulaska.

Kako nijedna od četiri nadležne inspekcije za kontrolu hrane razbacane u tri ministarstva (veterinarska, fitosanitarna, sanitarna i tržišna) nije u ovim danima krize ni spomenula da se Hrvatska može pohvaliti laboratorijem koji im može olakšati posao s kontrolom mesa, pokušali smo doznati u čemu je problem.

Utvrđivanje očinstva

Kontrolu sljedivosti mesa DNK testiranjem u Hrvatskoj provodi tvrtka Genos, privatni laboratorij koji je 2007. godine osnovao prof. dr. Gordan Lauc (42), molekularni biolog i profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu.

Genos je nedavno postao poznat javnosti po analizi DNK radi utvrđivanja identiteta i očinstva, ali posebno po otkriću dijagnostičkog potencijala anterarne fruktoze za jedan od podtipova dijabetesa - HNF1A-MODY.

- Genos je počeo 2007. godine kao mali laboratorij za analizu DNK, a danas imamo 24 zaposlena, od kojih 15 mladih znanstvenika radi na inovativnim poslovima istraživanja i razvoja. Vrlo smo uspješni u privlačenju novca iz inozemstva za razvoj istraživanja, a najveće su nam priznanje znanstveni projekti koji su odobreni na europskoj razini. Dosad smo dobili tri milijuna eura za istraživanja, što će nam, nadamo se, omogućiti da ostanemo u svjetskom vrhu u području analize glikana - kaže prof. dr. Lauc.

Njegovu istraživačku ekipu posjetili smo netom nakon preseljenja laboratorija u nove prostorije u Hondlovoj ulici. Za našeg posjeta u jeku afere s podvaljenim konjskim mesom u lazanjama doznajemo da se u laboratorij počelo javljati sve više zainteresiranih stranaka za kontrolu mesa i proizvoda od mesa.

- U šali kažem da je počelo ‘konjsko ludilo’. Jučer i danas dobili smo narudžbe od trgovačkih centara koji sami zbog zaštite potrošača žele provjeriti neke proizvode koje prodaju, a zovu nas i proizvođači mesa koji traže analizu sljedivosti svog mesa kako bi dobili potvrdu svoje kvalitete. Ipak se kreće - kaže nam Lauc dok obilazimo laboratorij. Voditelj razvoja proizvoda u Genosu mr. Mislav Novokmet i dr. Vedrana Škaro, voditeljica analitičkog DNK laboratorija, pokazuju nam postupak kontrole mesa na sofisticiranoj opremi.

Praćenje markica

Nama najzanimljiviji projekt “Primjena analize DNK u razvoju sustava sljedivosti u stočarskoj i mesnoprerađivačkoj industriji” počeo je u sklopu programa poticanja tehnologijskih istraživačko-razvojnih projekata TEST uz podršku Hrvatskog instituta za tehnologiju.

Cijeli projekt financira se državnim sredstvima od 1,8 milijuna kuna, a Genos je dobio 800.000 kuna.

Trenutačni pristup sljedivosti stočnog fonda u Hrvatskoj temelji se na praćenju tzv. markica, no tek dokumentiranjem DNK svake jedinke, tj. dodavanjem šifre koja određuje genotip u bilo kojem stupnju proizvodnje ili prerade mesa moglo bi se provjeriti odgovara li “markica” jedinki kojoj je dodijeljena na samom početku procesa.

- Mi smo razvili sustav za analizu DNK koji jednoznačno i potpuno sigurno utvrđuje porijeklo određenog mesa, mesne prerađevine ili procesiranog mesa. Svim zainteresiranim stranama u procesu: uzgajivačima, proizvođačima mesa i mesnih prerađevina i institucijama države ova metoda omogućuje da pouzdano kontroliraju sljedivost mesa, tj. deklariranu vrstu mesa, što onemogućava bilo koji oblik manipulacije porijeklom ili kvalitetom mesa - kaže Lauc.

Sve propalo

No, iako su o svom sustavu obavijestili sve važnije proizvođače i prerađivače mesa, nitko nije želio tu analizu iako je za krajnje korisnike bila besplatna.

- Čini se da nikome nije u interesu da se uvede red na tržište mesa. Veliki su otpori protiv uvođenja reda, a zanimljivo je da se uvijek nađe netko tko blokira te pokušaje. Mi samo čak imali rješenje Ministarstva poljoprivrede kojim se veterinarskim službama nalaže da uzmu uzorke matičnih stada iz cijele Hrvatske kako bi analizirali njihov DNK, ali veterinarske službe su se na to rješenje jednostavno oglušile. Unatoč obećanjima ministara Pankretića i Čobankovića, taj posao nije obavljen - kaže nam Lauc.

Jasno je i zašto. Upotreba ove metode uvela bi dodatne mogućnosti kontrole na tržištu mesa i mesnih prerađevina: službenu potvrdu porijekla goveđeg mesa u mesnicama, službenu potvrdu porijekla sjemena, te provjeru originalnosti proizvoda i sljedivosti stočne proizvodnje u Hrvatskoj. Time bi se omogućila i sljedivost mesa kroz označavanje životinja poslije rođenja te njihovo praćenje u svim fazama uzgoja, klanja i proizvodnje prehrambenog proizvoda.

Potrošači nemoćni

To je i preduvjet za praćenje sljedivosti hrane i nadzora porijekla nekog prehrambenog proizvoda od početka proizvodnje sve do prerade, skladištenja i prodaje. Tako bi se vrlo brzo moglo otkriti ima li u deklariranom goveđem mesu konjetine, što se sve miješa u kobasicama, ali i da li se iza deklaracije i natpisa “100 posto domaće” uistinu nalazi domaće meso, a ne neki zaleđeni škart upitne kvalitete i zdravstvene ispravnosti.

Laboratorij, dakle, postoji, metoda je pouzdana, može se raditi, a ne radi se jer otpor pružaju proizvođači i, što je posebno zanimljivo, oni koji bi ih trebali kontrolirati.

Potrošači koji sve to financiraju opet su nemoćni promatrači. Dokad?

Kada se u nekom proizvodu pronađe sastojak koji nije naveden na deklaraciji, kao što je to slučaj s konjskim mesom u proizvodima diljem EU, to se tretira kao obmana potrošača. Iako ti proizvodi nisu nužno zdravstveno problematični, smatra se da kupac mora imati pravo znati što jede. Tim se segmentom u nas bavi Državni inspektorat koji je u 2011. proveo više od 28,5 tisuća kontrola hrane.









MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE VETERINARSKA INSPEKCIJA

RAD U 2011.

Hrana - općenito

128.610 kontrola

14,7 posto slučajeva nepropisnog označavanja

11344 optužna prijedloga

114 prekršajnih naloga

1150.600 kuna kazne

1206.820 kuna vrijednost hrane čiji su promet inspektori zabranili

Meso i mesni proizvodi

12935 kontrola

13 posto slučajeva nepropisnog označavanja

188 optužnih prijedloga

14 rješenja o zabrani prometa proizvodima u vrijednosti 1541 kn

Ribe, glavonošci, školjkaši

1625 kontrola

130 optužnih prijedloga

Med

1644 kontrole

1Od 32 izuzeta uzorka, 15 nije odgovaralo minimalnim standardima kakvoće

181 optužni prijedlog

Prirodne mineralne, izvorske i stolne vode

13202 kontrole

10,7 posto nije bilo propisno označeno

123 optužna prijedloga

110 zabrana stavljanja na tržište vode vrijedne 126.180,77 kn

Voće i povrće

12909 kontrola

110,5 posto povrća nije bilo propisno označeno

19,8 posto voća nije bilo propisno označeno

1298 optužnih prijedloga

Kava, ekstrakti kave

i cikorije

12885 kontrola

139 optužnih prijedloga

116 zabrana stavljanja na tržište proizvoda vrijednih 121.626,93 kn

Vino i voćno vino

14481 kontrola

11,1 posto nije bilo propisno označeno

13 zabrane stavljanja na tržište vina vrijednog 125.275,37 kn

146 optužnih prijedloha

13 prekršajna naloga

120.000 kuna kazne

Veterinarska inspekcija jedna je od ključnih instanci kada je u pitanju sigurnost proizvodnje hrane životinjskog podrijetla, držanja i uzgoja životinja, nadzora nad prometom životinja i hrane za životinje. U slučaju mlijeka zatrovanog aflatoksinom M1, upravo su oni bili ključna karika za otkrivanje izvora aflatoksina.

RAD INSPEKCIJE

1. 5. 2010. - 1. 5.2011

125.156 nadzora

112.090 nadzora s

nepravilnostima

141.501 nepravilnost

124.294 naložene mjere

111,651.000 kuna naplaćenih kazni

11352 optužna prijedloga

19 kaznenih prijava

Držanje i uzgoj životinja

110.562 nadzora

122.538 nepravilnosti

15,819.000 kuna naplaćenih kazni

1891 optužni prijedlog

Hrana životinjskog

podrijetla

13810 nadzora

111.539 nepravilnosti

12,775.000 kuna kazni

168 optužnih prijedloga

Hrana za životinje

1832 nadzora

12200 nepravilnosti

12,270.000 kuna kazni

116 optužnih prijedloga

Promet životinjama

1857 nadzora

1542 nepravilnosti

1193.000 kuna kazne

126 optužnih prijedloga

Kontrola zaraznih i

nametničkih bolesti

12338 nadzora

12538 nepravilnosti

1348.000 kuna kazne

177 optužnih prijedloga

12 kaznene prijave

S polica povučeno 3,13 posto bakterijama zatrovane hrane

Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja lani je obavila nadzor u više od 15.000 objekata radi kontrole sigurnosti hrane.

Ukupno je uzeto 1627 uzoraka, od čega 953 u maloprodaji. Od ukupnog broja uzoraka 3,13 posto nije udovoljavalo mikrobiološkim parametrima, a 1 posto uzoraka proglašeno je zdravstveno neispravnim zbog odstupanja kemijskih parametara.

Zbog pojava nedopuštenih, djelatnih tvari lijekova (sildenafil) u dodacima prehrani 2012. je donesena zabrana uvoza, stavljanja na tržište, opoziv i povlačenje ukupno 9750 komada proizvoda. Pojačan sanitarni nadzor korištenja prehrambenih aditiva u prehrambenoj industriji rezultirao je zapljenom ilegalno korištenog konzervansa natamicina u svježim tijestima te povlačenje i uništenje 50. 513 komada proizvoda. Postupanjem po obavijestima sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), utvrđen je histamin u konzerviranoj tunjevini pa je uništeno 4488 kilogram toga proizvoda. S polica je povučen i uništen 101 kilogram korijena čička zbog atropina, alkaloida koji izaziva halucinacije, a ima ga i u bunici.S. T.

Piše da je krem sladoled, a nije! Jeftin proizvod prodaju skuplje!

Na hrvatskom tržištu prisutni su proizvodi čija deklaracija i reklame njihova proizvođača i trgovaca dovodi kupce u zabludu.

Primjer je proizvod koji se deklarira kao krem sladoled iako on to nije. Pravilnik o smrznutim desertima kaže kako “krem sladoled ne smije sadržavati biljnu mast i biljne bjelančevine”.

Ne šećeru

Kupci koji ne čitaju deklaraciju i nisu upućeni u razlike zadovoljni su jer kupuju “krem sladoled po povoljnoj cijeni”, odnosno proizvođač može skuplje prodati proizvod koji je zapravo jeftiniji.

Kupcima se mora jasno i nedvosmisleno dati informacija o proizvodu. Nerijetko se događa da ljudi, misleći da je sir, kupuju zamjenu za sir. Razlog može biti to što je u trgovini “zamjena za” katkad napisana izrazito sitnim slovima. To, nažalost, nije izdvojen slučaj.

Svijest kupaca raste i mnogi su zabrinuti zbog sadržaja aditiva u prehrambenim proizvodima. Ukupna količina unesenih aditiva ovisi o količini konzumirane hrane u koju su aditivi dodani tijekom proizvodnje. Mogući negativni kumulativni učinak češće će biti izražen kod ljudi čiji je organizam i inače osjetljiviji, kojima je narušen imunitet, kod onih koji pate od određenih zdravstvenih tegoba, djece i starijih. Tako karagenan koji se dodaje u sladoled može izazvati probleme onima koji pate od ulceroznog kolitisa. Nadalje, eritrozin je crveno bojilo. Istraživanja na životinjama pokazala su negativno djelovanje na centralni živčani sustav, a druga istraživanja vezu između unosa eritrozina i hiperaktivnosti djece.

No, s druge strane, treba prihvatiti činjenicu da su kupci zbog čestog doticaja s gotovim proizvodima navikli na određene arome i njihov intenzitet pa izvorne, neprerađene namirnice često ne mogu zadovoljiti očekivanja. Primjer su aromatizirani čajevi i voćni jogurti.

Na našem je tržištu voćni jogurt koji uz voćni pripravak sadrži aromu i značajne količine šećera. Moj bi savjet bio u obični jogurt dodati svježe ili zamrznuto nezaslađeno voće, što je u svakom slučaju kvalitetnija i jeftinija kombinacija.

Kućni čaj

Umjesto aromatiziranog čaja, u čaj od šipka može se dodati malo cimeta i voćnog sirupa, čime se dobiva zanimljiv okus.

Na proizvođačima je da slijede dobru proizvođačku praksu i na tržište stavljaju proizvode čiji naziv odgovara deklaraciji.

Dr. sc. Vesna Bosanac, dipl. ing., nutricionistica i koautorica računalne aplikacije za izradu jelovnika ‘Program prehrane’

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 01:44