ŠTO BI SE MOGLO NAĆI NA TANJURU HRVATA NAKON ULASKA U EU Prijete nam kineska jaja od koka koje jedu prerađeni izmet

Do prije nekoliko godina u Hrvatskoj su gotovo svi proizvodi životinjskog podrijetla bili višestruko češće kontrolirani nego danas. Prihvaćajući regulativu EU-a, i u našoj je zemlji odgovornost za kvalitetu proizvoda u cijelosti prebačena na proizvođača.

Stoga ne treba čuditi podatak da se od 850 milijuna jaja koje godišnje snesu koke u hrvatskim farmama kontrolira tek 2400 komada ili jedno jaje na 354 tisuće proizvedenih, kako su to izračunali u jednom lokalnom listu.

Cijepljenje nesilica

Kontrolu jaja prije nekoliko godina i danas usporedio nam je vlasnik farme u kojoj je 10 tisuća nesilica. Do prije tri-četiri godine iz njegove je farme, kaže, svakoga mjeseca u ovlašteni laboratorij radi pregleda na salmonelu veterinar uzimao 60 jaja, i to metodom slučajnog uzorka, a svaka tri mjeseca za analizu na salmonelu uzimao je i po tri zbirna uzorka izmeta koka.

Bilo je tako sve dok i u Hrvatskoj nije uvedeno cijepljenje nesilica za vrijeme njihova uzgoja. Osim na salmonelu, na što je otpadalo više od 90 posto svih analiza, u jajima se, naročito u ljetnim mjesecima, pojačano kontrolirala prisutnost antibiotika. Već nekoliko godina, kaže naš sugovornik, uzgajivači nesilica cijepe koke na salmonelu, i to tijekom 8. tjedna života i kada napune 18 tjedana.

Takva koka koja u proizvodnji ostaje godinu dana imuna je na salmonelu i njezino jaje je zdravo. U njemu se iznimno mogu razviti bakterije salmonele samo ako je salmonelom kontaminirana farma.

Naš farmer tvrdi da ozbiljni proizvođači, a on je, veli, takav, koji žele zaštititi potrošače svojih proizvoda, ali i sebe od moguće financijske propasti ako bi se netko otrovao, i danas svakog mjeseca metodom slučajnog uzorka izdvajaju 50 jaja na 250 tisuća proizvedenih jaja i šalju ih na kontrolu u laboratorij zagrebačkog Veterinarskog instituta. Svakih osam tjedana ovlašteni veterinarski inspektor u njegovoj farmi za bakteriološku kontrolu uzima zbirne uzorke izmeta.

GMO kukuruz i soja

Od našeg sugovornika smo saznali da su novi europski standardi u kaveznom uzgoju koka nesilica, koji su nametnule udruge za zaštitu životinja u suradnji s proizvođačima kaveza, doveli na tržištu EU-a do manjka gotovo 30 posto jaja. Taj manjak danas se nadoknađuje uvozom iz Amerike, čije se koke u kavezima hrane GMO kukuruzom i sojom, te iz dalekoistočnih zemalja, gdje su kavezi koka nesilica postavljeni iznad bazena u kojima se uzgajaju šarani ili druge riblje vrste.

Ribe se hrane izmetom koka, a kada se ribe prerađuju za prehranu, od otpadaka se dobije riblje brašno koje se dodaje u smjesu za koke. Jedu li takva jaja članovi spomenutih udruga za zaštitu životinja? I na koji način misle zaštititi koke koje nose takva jaja, koke čiji je kavezni standard puno lošiji nego u dosadašnjim kavezima hrvatskih farmera.

I hrvatske farmere koka nesilica čeka obveza udovoljavanja novim EU standardima. To zapravo znači bacanje postojećih i nabavu potpuno novih kaveza. A budući da ni u proizvodnji jaja posljednjih godina u Hrvatskoj nisu cvjetale ruže u financijskom smislu, to će, izgledno je, značiti gašenje velikog dijela farmi koka nesilica.

Pa će i u Hrvatskoj doći do pomanjkanja jaja na tržištu. I, kao i u Europi, rješenje će se naći u uvozu iz SAD-a ili iz Kine. A onda ćemo se s razlogom pitati kakva to jaja jedemo.