Ivo Vajgl: Odnos Hrvatske i Slovenije često je dijalog gluhih

Slovenija ne bi trebala opet blokirati Hrvatsku, a Hrvatska bi se općenito više trebala držati dogovora na koje je pristala, smatra slovenski europarlamentarac Ivo Vajgl. Slovenski ministar vanjskih poslova 2004. i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Državnog zbora od 2008. do 2009., u doba najvećih napetosti oko graničnog spora i slovenske blokade hrvatskih pregovora, kaže da mu se naši odnosi često čine poput “dijaloga gluhih”.

- Čini mi se da jedni s drugima imamo ozbiljne probleme psihološke naravi.

Što mislite o zahtjevu Slovenije da bi u zamjenu za ratifikaciju Hrvatska trebala odustati od 172 milijuna eura koje Ljubljanska banka duguje štedišama?

- Već 20 godina iznosi su različiti, ali jedna je stvar konstantna: da postoje potraživanja i s jedne i s druge strane. S hrvatske strane govori se o individualnim štednim ulozima i ističe se etički vid toga problema. Ja to apsolutno priznajem i mislim da treba voditi računa o etičkom. Naposljetku, uvijek kad postoje neki dužnički odnosi, treba gledati da se slabija strana pravedno zadovolji, odnosno namiri. Međutim, s druge je strane uvijek isto pitanje, a to su potraživanja slovenskih poduzeća koja su u istom tom razdoblju nekog pravnog vakuuma izgubile sredstva koja su ulagala ili posudila hrvatskim tvrtkama.

Različite interpretacije

Mislite na kredite Ljubljanske banke koji nisu vraćeni?

- Ne, mislim i na potraživanja pojedinih poduzeća prema hrvatskim poduzećima. Ne znam više točno kolika su ta potraživanja, ali jedno je sigurno: riječ je o problemu koji osjećaju i jedna i druga država.

Bi li Slovenija to pitanje trebala vezati uz ratifikaciju?

- Mislim da nikako ne bismo smjeli doći u situaciju da se ratifikacija uvjetuje. Žao mi je što Slovenija sporazum nije ratificirala među prvima. No, to bi sigurno podrazumijevalo ozbiljan napor da se taj problem pravedno riješi i s jedne i s druge strane. I meni kao slovenskom političaru smeta to što hrvatska strana često nastoji neke sporazume interpretirati drukčije i u svoju korist. Vi znate da sam vrlo često bio sudionik rasprava o graničnom pitanju. I tamo smo se uvijek susretali s time treba li se nekog dogovora pridržavati ili se nekom interpretacijom ili lukavstvom za sebe može postići povoljnija varijanta. To je potpuno neprihvatljiva kultura nepridržavanja dogovora. Kad je bilo rečeno da je Ljubljanska banka tema o kojoj će se raspravljati u sklopu sukcesije i o tome postignut dogovor, pa i dogovor da se s time ide u Basel, opet je nađen neki razlog da se tamo ne ide, da se dâ neka druga interpretacija.

Spašavanje časti

Smatrate da je Hrvatska tu izigrala Sloveniju? Kod nas se tvrdi da je Basel rekao da nije nadležan.

- Sve su to stvari koje se mogu interpretirati ovako ili onako. No, kada postoji iskrena volja da se stvari riješe, i to pravedno, rješenje se može naći. Iskreno, nadam se da će dva stručnjaka, France Arhar i Zdenko Rogić, doći s razumnim i stručno utemeljenim prijedlogom rješenja, koje sigurno neće biti idealno ni za jednu ni za drugu stranu, a može spasiti čast i jednih i drugih. Da se pred europskom javnošću opet ne predstavimo kao nezrele nacije koje nisu sposobne same rješavati bilateralne probleme.

Jesu li vaši kolege u Europskom parlamentu zbunjeni time što smo opet u ovoj situaciji?

- Naši kolege uopće se ne bave našim problemima. Mi mislimo da smo centar svijeta, to je naša stara boljka. Nitko se nama ne bavi dok ne postanemo problem koji ugrožava neke opće principe. A mi još nismo u toj fazi i ovdje se polazi od toga da će Hrvatska postati članica Europske Unije 1. srpnja 2013. godine. Točka.

Može li se dogoditi da Slovenija na kraju ne ratificira sporazum?

- Mislim da se to ne smije dogoditi. Ali to obavezuje i jednu i drugu vladu da nađu rješenje, što prije - to bolje.