Banka iz Basela: Ne želimo se miješati u spor oko duga Ljubljanske banke!

BIS nije promijenio svoje stajalište oko pregovora na koje se pozivate - odgovor je Banke za međunarodna poravnanja iz Basela na upit Jutarnjeg lista je li ta međunarodna institucija spremna ponovo razmotriti posredovanje u pregovorima između Hrvatske i Slovenije vezane za Ljubljansku banku. Već dobro upoznat koliko je teško posredovati u ovom slučaju, očito je da se Banka za međunarodna poravnanja želi ograditi i prije negoli je dobila službeni zahtjev.

Dogovor kratkog vijeka

Dogovor da se pitanje Ljubljanske banke vrati u Basel, koji su krajem srpnja 2010. godine na Bledu postigli tadašnji premijeri Hrvatske i Slovenije, Jadranka Kosor i Borut Pahor, također je bio kratkog vijeka: držao je vodu manje od četiri mjeseca. BIS je već u studenom obavijestio obje vlade da odbija zahtjev Hrvatske o posredovanju u sporu sa Slovenijom, jer u tom procesu ne mogu ponuditi ništa novo u odnosu na neuspješne pregovore o sukcesiji vođene od lipnja 2001. do rujna 2002.

Prioritet BIS-a

“Ne želimo preuzeti nikakvu ulogu u novom krugu pregovora jer imamo na umu činjenicu koliko je vremena prošlo od prekida pregovora, kao i to da je održavanje monetarne i financijske stabilnosti prioritet BIS-a”, zaključili su tada generalni direktor Jaime Caruiana i glavni tajnik Peter Dittus. Jedino što su bili spremni ponuditi je mogućnost da guverneri država sljednica bivše Jugoslavije neformalno razgovaraju u prostorima BIS-a o toj temi tijekom redovitih sastanaka koji se održavaju svaka dva mjeseca.

Pitanje je može li novi, zajednički zahtjev Hrvatske i Slovenije promijeniti mišljenje BIS-a. Hrvatski i slovenski pregovarači - bivši viceguverner Hrvatske narodne banke Zdenko Rogić i bivši guverner Slovenske narodne banke France Arhar - na sastanku na Bledu najavili su da su spremni zajedno razgovarati s vodstvom Banke, a voljni su se osobno angažirati i na uvjeravanju ostalih bivših jugoslavenskih republika da zajedno sjednu za stol.

No, sve je to zasad upitno, budući da slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec i dalje inzistira na tome da, prije nego što se Baselu uopće uputi nova molba, Hrvatska mora povući punomoći koje je 1995. i 2001. dala Privrednoj i Zagrebačkoj banci da “za račun države” tuže Ljubljansku banku.

Crkvenac kao svjedok

- Napravljen je korak naprijed... Ali pritom Slovenija ustraje na stajalištu da su pregovori pred baselskom Bankom za poravnanja mogući uz uvjet da se uklone punomoći za tužbe koje su uložene pred hrvatskim sudovima. Želimo li riješiti to pitanje u sklopu poravnanja, onda se nije moguće istodobno o toj istoj stvari tužiti. To bi bilo neobično i nemoralno - rekao je Erjavec te pojasnio kako je Sloveniji problematična mogućnost da u nekom trenutku neka od tih tužbi ipak uspije proći na hrvatskom sudu, što bi “imalo utjecaj i na postupak koji bi tekao u Baselu”.

Riječ je o tužbama za tzv. prenesenu štednju, odnosno onu koju su hrvatski štediše prenijeli na hrvatske banke te im je ona isplaćena iz hrvatskog državnog proračuna. Dosad je podignuto 27 tužbi - 18 ih je podigla Zaba, devet PBZ - no hrvatski su sudovi odbacili sve, a 2010. ih je Vrhovni sud vratio na početak. Kako pišu slovenski mediji, 15. listopada najavljeno je i novo ročište u tužbi PBZ-a protiv Nove Ljubljanske banke, a kao svjedok je najavljen i bivši hrvatski ministar financija Mato Crkvenac, koji je 2001. potpisao punomoć PBZ-u.

Sastanak stručnjaka

Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova pozdravili su samo “koristan i konstruktivan” sastanak dvojice stručnjaka, a izjave slovenskog ministra nisu komentirali. No, s obzirom na to da navlačenje traje već 20 godina, možda se najbolje nadati da su dvojica stručnjaka doista, kao što su najavili, na korak od bilateralnog rješenja, što bi i probleme s Baselom i spor oko punomoći - učinilo irelevantnima.