Dobro je da potrošači, pri odabiru proizvoda, provjeravaju podatke o mastima, bjelančevinama, soli i ostalome, ali najnovije istraživanje domaćih znanstvenika otkriva kako su te informacije često pogrešno deklarirane, i to u količinama koje nisu zanemarive, posebno za osobe koje žele pratiti unos nutrijenata.
Stvar je tim gora ako znamo da su pogreške uočene na takozvanoj funkcionalnoj hrani - to je ona koja se reklamira na temelju znanstveno dokazanih povoljnih učinaka na zdravlje (recimo, jaja obogaćena omega-3 masnim kiselinama) - kao i kod dodataka prehrani, što su u svojem radu "Provjera točnosti nutritivnih deklaracija na proizvodima funkcionalne hrane i dodataka prehrani obogaćenih omega-3 masnim kiselinama" dokazali znanstvenici iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" , Zdravstvenog veleučilišta i drugih zdravstvenih ustanova.
Moguće zavaravanje potrošača
Oni su u trgovačkim lancima Kaufland, Lidl, DM, Plodine i drugima kupili ukupno 20 uzoraka po metodi slučajnog odabira, a među uzorcima su se našle razne vrste kruha, konzervirane ribe, jaja, sjemenki te dodataka prehrani koji u radu nisu detaljnije specificirani.
Najčešće pogreške pronašli su kod deklariranja količine masti, zasićenih masnih kiselina i omega-3 masnih kiselina, a odstupanja nisu uvijek išla na štetu potrošača, odnosno otkriveni su i slučajevi gdje omege-3 ima i više nego što se navodi u zdravstvenoj tvrdnji na ambalaži. No, i takva odstupanja ukazuju kako postoji sustavni problem u deklariranju hrane, što bi se sve moglo podvesti i pod zavaravanje potrošača.
Između ostaloga, znanstvenici su analizirali sastav četiri vrste kruha (ne navodi se kakvih), a rezultati su pokazali kako je polovica uzoraka nesukladna.
Konkretno, kod dva uzorka nisu zamijećena odstupanja kod navođenja nutritivnih sastojaka, a kod dva uzorka je utvrđeno kako imaju znatno više masnoće od deklariranoga, s time da je kod jednog kruha to odstupanje iznosilo 22,5, a kod drugog čak 50 posto, što nije u skladu sa smjernicama Europske unije.
Odstupanja u razini dopuštenog
Dalje su predmet analize bile razne vrste sjemenki i orašastih plodova, konkretno chia, lanene sjemenke, sjemenke konoplje i orasi.
Ovdje su nesukladna bila tri od četiri uzorka, točnije svi osim lanenih sjemenki kojima su odstupanja, ako su ih i imale, bila u razini dopuštenog.
Za razliku od njih, chia sjemenke odstupale su i po pitanju zasićenih masnih kiselina i bjelančevina - i jednog i drugog u proizvodu je bilo više od deklariranog, za 31 odnosno 21 posto, dok su konopljine sjemenke imale 21 posto manje omega-3 kiselina od onoga što je proizvođač deklarirao na ambalaži.
Orasi su, pak, bili nesukladni zbog nutritivne vrijednosti ugljikohidrata - naime, analiza je pokazala da ugljikohidrata u tom proizvodu ima čak 57 posto više od onoga što se tvrdi, pa ni taj proizvod nije zadovoljio propise.
Potom na red stižu konzervirane ribe.
Znanstvenici su uzeli uzorke tune, sardina, skuše i haringe te dimljeni losos i smrznuti oslić, a sukladni su bili samo ovo posljednje dvoje.
Najslabija karika haringa?
Najviše odstupanja zabilježeno je kod konzervirane haringe - imala je 50 posto manje energije od deklariranog, udio masti također je bio niži za 59 posto, zasićenih masnih kiselina za 53 posto, a proizvod je imao 82 posto više soli od onoga što je pisalo na deklaraciji, pa je ovo bio jedan od drastičnijih primjera.
Laboratorijska analiza tune pokazala je da konzerva ima 27 posto manje masti od onoga što se navodi, a kod sardina su pronađena dva odstupanja: riba je imala 26 posto manje bjelančevina te 42,6 posto više omega-3 masnih kiselina.
Analiza je pokazala i da ne treba vjerovati deklaraciji s konzervirane skuše - ona je, nažalost, imala 88 posto manje omega-3 kiselina od onoga što se na paketu navodi, dok je udio masti bio viši za 32, a zasićenih masnih kiselina za 36 posto.
U analizu jaja ušla su dva različita uzorka, od kojih je jedan u potpunosti bio sukladan, a jedan je bilježio odstupanja u razini deklariranog udjela zasićenih masnih kiselina, kojih je u stvarnosti bilo 35 posto manje od deklariranog.
Kod dodataka prehrani imamo zanimljivu situaciju: kod tri od četiri uzorka analiza nije zabilježila nikakva odstupanja, dok kod primjerka lanenog ulja nije bilo moguće utvrditi postoje li neka odstupanja jer je deklariranje bilo takvo da nije navodilo količinu alfa-linolenske kiseline, nego samo ukupnu količinu ulja u dvije kapsule.
Zahtijeva stroži nadzor
"Ukupno gledano, rezultati upućuju na potrebu sustavnijeg nadzora, dosljednije provedbe regulatornih standarda i strože kontrole kvalitete u segmentu funkcionalne hrane i dodataka prehrani. S obzirom na to da se odluke potrošača u ovoj kategoriji proizvoda često temelje upravo na deklariranim bioaktivnim sastojcima i povezanim zdravstvenim tvrdnjama, osiguravanje analitičke točnosti i regulatorne usklađenosti važan je preduvjet zaštite potrošača i očuvanja vjerodostojnosti tržišta funkcionalne hrane", zaključuje se u radu.
Rezultati, dakle, upućuju da ovaj segment zahtijeva stroži i sustavniji nadzor regulatornih standarda, posebno u segmentu funkcionalne hrane i dodataka prehrani, koje potrošači kupuju i konzumiraju, između ostaloga, i zbog zdravstvenih tvrdnji koje se na njima nalaze, a koje su očito u velikom broju slučajeva upitne.
Nije ovo, naravno, prvi rad koji to dokazuje - europska i međunarodna znanstvena zajednica dosad je u velikom broju istraživanja utvrdila da postoje manjkavosti i odstupanja.
I strane studije otkrile slično
Neke američke studije dokazale su kako postoje odstupanja između stvarnih i deklariranih nutritivnih vrijednosti na primjeru žitarica, a analiza 1200 uzoraka dječjih žitarica pokazala je kako postoji kontinuirani rast udjela masnoća po porciji, i to 33,6 posto u razdoblju od 2010. do 2023. godine.
Irci su još 2010. dokazali kako 14 posto od 1390 uzoraka raznih prehrambenih proizvoda ima 80 posto niže pojedine vrijednosti od stvarno deklariranih, što ukazuje da je problem dosta širok i zahvaća velik broj potrošača.
Posebno je problematično kad se to odnosi na funkcionalnu hranu, koju potrošači nerijetko plaćaju više, a s upitnim benefitima.
I uz spoznaju da više ne treba vjerovati ni deklaracijama, taman kad smo ih naučili čitati.
Imate prijedlog za Veliku Škrticu?
Pišite na: [email protected]
Uključite se u Facebook grupu Velika škrtica, povežite se s najvećom zajednicom potrošača i saznajte odgovore na sva pitanja o kojima drugi šute.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....