Ideja jedinstva u raznolikosti: kultura kao dio identiteta

Članstvo Hrvatske u Europskoj Uniji danas je bliže nego ikad, pregovori se, uglavnom uspješno, privode kraju. Svatko od nas, u svome sektoru, pita se jesmo li dobro pripremljeni, hoćemo li znati i moći participirati u donošenju odluka, hoćemo li povući novac iz fondova, što će nam donijeti Europska Unija?

Kada razmišljamo o kulturi onda je pitanja još i više jer kultura ima posebnu simboličku vrijednost, kultura je znak naše pripadnosti Europi, a u isto vrijeme utočište euroskepticima koji se plaše da će pristupanjem Europskoj Uniji hrvatski jezik i hrvatski kulturni identitet biti ugroženi.

Nova politika

Vođena sličnim strahovima Europska Unija je dugi niz godina bježala od eksplicitnog formuliranja zajedničkih kulturnih politika, europskim kulturnim prostorom dominirao je koncept “izuzeća kulture” (exception culturelle) te se smatralo da europske integracije ne smiju obuhvatiti kulturu jer bi to ugrozilo nacionalni i kulturni identitet pojedinih država. Danas Europa promovira “jedinstvo u raznolikosti”, usvojena je Europska kulturna strategija, promiče se kulturna suradnja i koncept kulturne raznolikosti, Europa se opire svim oblicima homogenizacije, a posebno potiče razvoj kreativnih industrija kao jednog od najdinamičnijih sektora ekonomije. Kultura je posljednjih godina prepoznata i kao važna sastavnica europske vanjske politike i posebno politike prema susjedima.

Iste poveznice

Danas ujedinjena Europa promovira mobilnost umjetnika, znanstvenika, učenika, potiče učenje jednih o drugima, višejezičnost, stvara se zajednička Europska digitalna knjižnica, označavaju se mjesta i spomenici važni za europsku povijest, potiču se prijevodi sa svih europskih jezika i na sve europske jezike.

Hrvatska i svojom prošlošću i svojim suvremenim kreativnim potencijalima u velikom dijelu participira u ovim inicijativama i sudjeluje u brojnim projektima iako još nije punopravna članica Europske Unije. Članstvo u Europskoj Uniji za hrvatsku kulturu neće predstavljati nikakav veliki preokret - otvorit će se još neke nove mogućnosti financiranja, potaknut će se mobilnost, vrhunskim hrvatskim umjetnicima bit će lakše naći put do publike u brojnim europskim metropolama... ali zapravo sve ono što hrvatsku kulturu čini jedinstvenom, sve ono što je čini europskom i sve ono što Europu povezuje s nama - ostat će isto.

Zaboravimo stoga potrebu dokazivanja da pripadamo Europi - europsku Hrvatsku jednostavno treba nastaviti živjeti! Mr. sc. Nina Obuljen