HRVATSKA NAJVIŠE U EU DAJE ZA PLAĆE I PRIVILEGIJE POLITIČARA Eurostat razotkrio natprosječna izdvajanja

Da je u Hrvatskoj vrlo poželjno biti političar i raditi za neku državnu službu složit će se mnogi, a tome se i ne treba čuditi pogleda li se koliko novca država izdvaja za taj segment društva. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je na prvom mjestu među zemljama EU po potrošnji za "izvršne i zakonodavne organe", a u koje se uvrštavaju institucije poput Vlade i Sabora. Njihov trošak je 9,7 posto ukupnih proračunskih izdataka ili 4,6 posto BDP-a.

Usporedbe radi, prosjek za EU je više nego upola manji: iznosi 4,2 posto udjela u ukupnim rashodima i 2,1 posto udjela u BDP-u. U odnosu na neke razvijene zemlje razlika je još drastičnija. Proizlazi da Hrvatska troši za izvršnu i zakonodavnu vlast tri puta više nego, primjerice, Velika Britanija kada je riječ o udjelu u ukupnim rashodima, dok je prema udjelu u BDP-u razlika i veća.

Praćenje troškova

Prema riječima Marka Krištofa, ravnatelja DZS-a, riječ je o funkcionalnoj klasifikaciji troškova koja se još razvija. Podskupini izvršna i zakonodavna vlast pripadaju važnije jedinice poput Sabora, Ministarstva financija, Ministarstva vanjskih poslova i DIP-a, koje "imaju značajne izdatke za zaposlene i velike materijalne troškove". Dodaje da su tu potrebna unapređenja i kada je riječ, primjerice, o zakonodavnoj vlasti, možda bi bilo ispravnije odvojiti saborske zastupnike od podupirućih službi, ali to nije učinjeno.

Sam Eurostat navodi da je podatak za Hrvatsku proizvoljan, pa je moguće da će još biti korekcija. Međutim, one ostaju kao još jedan indikator kako je Hrvatskoj potrebna racionalizacija troškova i kad je riječ o institucijama poput ministarstva i Sabora.

Druga krajnost

Osim općih javnih usluga u koje ulaze izvršna i zakonodavna vlast, a na koje puno troši, Hrvatska se izdvaja i po niskoj potrošnji za socijalnu zaštitu, koja obuhvaća i pomoć za bolesne i invalide, mirovine, naknada za nezaposlene i dječji doplatak.

U Hrvatskoj se u te svrhe troši 30 posto proračuna, a prosjek za EU je 40 posto. Pritom posebno loše prolaze nezaposleni na koje odlazi tek 0,6 posto rashoda dok je prosjek za EU 3,2 posto.

Podaci Eurostata pokazuju da je državna potrošnja u Hrvatskoj lani iznosila 48 posto BDP-a i u odnosu na godinu ranije rashodi su povećani za 0,3 postotna poena. Tako je državna potrošnja u Hrvatskoj danas točno na razini prosjeka EU, a to znači da manje troši od razvijenih zemalja, ali više od većine usporedivih zemalja iz regije.

Veće državne rashode od Hrvatske, prema udjelu u BDP-u, imaju Mađarska (50,1 posto), Slovenija (49,8 posto), ali i Grčka (49,3), koja je tehnički došla do bankrota. U baltičkim zemljama, koje mnogi navode kao uzor kad je riječ o niskoj državnoj potrošnji, ona se kreće od 34,9 posto u Litvi do 38,8 posto u Estoniji.

Putokaz za rezove

U polovici zemalja EU lani su rashodi smanjeni, najviše u Grčkoj i Sloveniji, a u polovici su povećani. U slučaju Hrvatske postoji snažna potreba da se smanje rashodi. Svjetska banka radila je analize koje su pokazale gdje su moguće uštede, a podaci Eurostata vlastima nude i dodatni uvid u strukturu rashoda te odstupanja u odnosu na druge zemlje.