ČINOVNIČKA POSTROJBA PELJEŠI DRŽ. BLAGAJNU Vozači i fotokopirači isposlovali ekstravagantni dodatak: 'Naš posao je od javnog interesa'

Pokušajte pogoditi koji su poslovi u Hrvatskoj proglašeni onima od javnog interesa – ali sigurno ćete pogriješiti. Policija? Nikako. Carinici? Ne dolazi u obzir. Gorska služba spašavanja? Nemojte me nasmijavati.

Riječ je o 3994 birokrata koji sjede u dva zavoda – onom za mirovinsko osiguranje i onom za zapošljavanje, a koji su se svojim kolektivnim ugovorima izborili za povlastice prilično neobičnog imena.

Točnije, člankom 3. kolektivnog ugovora, što su ga i jedan i drugi zavod potpisali 2012. godine, radnici su dobili mogućnost da za određeni broj radnih mjesta, koja se smatraju mjestima od posebnog javnog interesa, ostvare dodatak u iznosu od osam posto na osnovnu neto plaću.

Trebalo je to biti nešto skromno – dodatak koji bi vrijedio isključivo za unaprijed definirane poslove – ali početna se zamisao putem malo izmijenila pa danas ispada da ovaj dodatak na plaću primaju svi zaposlenici – osim dužnosnika i pomoćnika ravnatelja.

“Eto, taj je dodatak trebao poslužiti kako bi se radnicima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ispravila nepravda jer su oni vječito imali nižu plaću od prosječne plaće u zemlji. Nisu taj dodatak trebali dobivati svi, ali na kraju je odlučeno da vrijedi za sve, čak i rukovoditelje”, doznajemo od jedne dobro upućene zaposlenice.

Pa kad je tako, onda recimo da u Zavodu za mirovinsko osiguranje danas ima 2729 radnika koji rade na radnim mjestima od posebnog javnog interesa, dok se ta brojka u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje popela na njih 1265 od ukupno 1309 zaposlenika.

Zanimljivo je pobrojati što je sve naša država odlučila proglasiti radnim mjestom od javnog interesa.

Recimo, u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje tu spada i radno mjesto administrativnog referenta na kojem radi osoba sa srednjom stručnom spremom upravne ili opće struke.

Od javnog interesa za državu svakako je i takozvani “kontrolor” (za to radno mjesto propisana je također srednja stručna sprema, i to opće ili ekonomske struke).

Specijalci Dodatno, pod mjesta od posebnog javnog interesa spadaju i svi stručni referenti, stručni suradnici, informatičari pa čak i vozači, a dobro je da je HZMO autsorsao čistačice i domare jer bi u suprotnom i oni imali pravo na ovu specijalnu beneficiju.

Prema podacima koje su Globusu dostavili iz HZMO-a i HZZ-a, u posljednje četiri godine radnicima iz ova dva zavoda samo na ime dodataka za obavljanje poslova od javnog interesa iz proračuna je isplaćeno 150 milijuna kuna, što je, čisto za ilustraciju, iznos jednak cjelokupnom budžetu planiranom za prvi hrvatski venture capital fond.

“Da, dodatak je izdašan i sigurno će idućih godine biti potrebno pregovarati o količini novca koji se isplaćuje po ovoj osnovi. Za njega su se izborili sindikati u nekim davnim vremenima, kad je novaca bilo znatno više”, doznajemo od jednog izvora iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Kako doznaje Globus, Radnički sindikat HZMO-a za ovaj se dodatak izborio 2001. godine, nakon što je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje postao javna ustanova, a prosječne plaće zaposlenika naglo pale za više od 40 posto.

“U jednom trenutku prosječna je plaća naših radnika iznosila 2900 kuna neto i mi smo tražili način kako ispraviti tu nepravdu. To se učinilo kroz dva dodatka – jedan za obavljanje poslova od posebnog javnog interesa kroz koji su zaposlenici dobivali dodatak od osam posto, a drugi je iznosio uvećanje neto plaće od 2 do 10 posto, ovisno o godinama staža u Zavodu”, doznajemo od jednog djelatnika HZMO-a.

Dodaci su se isplaćivali paralelno sve do 2012. godine kad je sklopljen novi kolektivni ugovor.

Njime je ukinut dodatak na staž u iznosu od dva do 10 posto, ali je ostao dodatak za obavljanje poslova od javnog interesa za koji je, samo u 2013. i 2014. godini (jer je kolektivni ugovor sklopljen u prosincu 2012.), HZMO radnicima isplatio 38,4 milijuna kuna.

Slično je stvar funkcionirala i u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, jedino su brojke tu manje pa su nam iz Zavoda napisali kako se godišnje u prosjeku po ovoj osnovi zaposlenicima isplaćuje “cca 8 milijuna kuna bruto”.

I ovdje se beneficija odnosi na sve zaposlenike osim ravnateljice, njezine zamjenike i pomoćnike, ali zato dodatak za javni interes i ovdje dobivaju vozači, zaposlenici na pomoćnim poslovima, fotokopirači i sva ostala “javno-interesna služba”.

Nas je jako zanimalo što to uopće podrazumijevaju “poslovi od javnog interesa” pa smo predsjednicu Radničkog sindikata HZMO-a zamolili da nam to malo pojasni.

“To su svi oni poslovi koji su nužni za donošenje rješenja o mirovinama, dakle ono što bi se danas nazvalo core business. Na takvim poslovima radi većina naših zaposlenika, pa čak i vozači, jer je bez njih nemoguće donijeti rješenja. Naime, naše su arhive s papirologijom u Jastrebarskom i kako bismo do njih došli neophodno nam je imati nekoga tko će ih prevoziti”, pojasnila nam je predsjednica sindikata Višnja Stanišić napomenuvši kako su plaće u HZMO-u znatno manje od prosjeka.

Prema podacima koje smo dobili iz Odjela za odnose s javnošću HZMO-a, prosječna neto plaća isplaćena u Zavodu u 2014. godini iznosila je 4868,98 kuna, a s dodatkom od osam posto ona se popela na 5201,20.

Ipak, tu treba napomenuti da je nešto malo više od 50 posto radnika – srednje stručne spreme.

Situacija je dotle nešto bolje u HZZ-u.

Tamo prosječna neto plaća prema podacima iz izvješća iznosi 5354 kune neto (7458 kuna bruto), ali nije jasno je li to iznos sa ili bez dodatka.

Ipak, pravu sliku dobivamo tek kada ove plaće usporedimo s prosječnim plaćama u privatnom sektoru pa onda shvatimo kako u državnoj i javnoj službi čak i bez dodataka zapravo nije loše.

Prema istraživanju koje je proveo Ekonomski institut, prosječna plaća u privatnom sektoru u 2012. godini iznosila je 5031 kunu neto, dakle samo 163 kune više od plaće u HZMO-u, ali 323 kune manje od onih u HZZ-u.

No na njih, nažalost, nitko ne dijeli dodatke za poslove od javnog interesa.

Kao ni na plaće, naprimjer, radnika na carini.

“Ma kakvi, mi vam to nemamo. Dodatak na plaću dobivaju jedino oni koji rade u smjenama te radnici s oružjem”, doznajemo u Carinskom sindikatu Hrvatske.

Eh, baš su odabrali pogrešnu javnu službu.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: