„Jezici, pa tako i hrvatski, nisu hermetički zatvoreni sustavi nego jedni od drugih posuđuju riječi, izraze i jezične strukture. To se događa kada u nekome jeziku nedostaje izraz za određeni pojam ili se neki stariji izraz zamjenjuje novijim i popularnijim”, tvrdi u emisiji Jezik i govor magistar hrvatskog jezika i književnosti Lobel Filipić s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Dodaje da je u vremenu premoći engleske, odnosno američke kulture i tehnologije logično da su i brojne posuđenice iz engleskoga jezika, a to se posebno intenzivno događa pod utjecajem društvenih mreža.
„Brojni pojmovi nastali su u virtualnome okruženju ili su se jednostavno posredstvom društvenih mreža značajno proširili. Tako su u hrvatski već ušle riječi poput lajk, folover i influenser. Da su one već dio hrvatskoga jezika, vidljivo je i po tome što su se kod dijela govornika, pogotovo mlađe dobi, i u pismu prilagodile. Pišemo ih fonetizirano te ih dekliniramo u skladu s pravilima hrvatskoga jezika. Folover, što znači sljedbenik odnosno pratitelj, ali u kontekstu društvenih mreža, piše se kako se i izgovara te se sklonidbom uklopio u sustav hrvatskoga jezika: folover, folovera, foloveri...”, govori Filipić.
Napominje kako se od nekih posuđenica tvore nove riječi pa je tako od instagramera - muške osobe koja objavljuje na instagramu - tvorbom nastala imenica za žensku osobu instagramerica, kao i imenica instagramuša koja ima negativno obilježje.
„Za riječ poput ivent ili event još postoje kolebanja u prilagodbi hrvatskomu jeziku. Preuzimaju li se po onome kako se izgovaraju – ivent, ili kako se pišu u engleskome jeziku – event? Tek će se s vremenom vjerojatno jedna od dviju inačica ustaliti i potisnuti onu rjeđe upotrebe.
Navedene riječi dijelom su razgovornoga jezika i česte su u upotrebi”, zaključuje Lobel Filipić.