VARAŽDINCI SKEPTIČNO DOČEKALI MILANOVIĆEVE MINISTRE

Grčić: 'Ulaganja nema jer banke više ne daju kredite poduzetnicima'

 Željko Hajdinjak/CROPIX

Nakon Splita i Osijeka, gospodarski stratezi Vlade stigli su i u Varaždin predstaviti svoje ključne mjere za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva. Iako su potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na početku III. ProInvesta najavili da će pokušati unijeti malo optimizma među poduzetnike i obrtnike sjeverne Hrvatske, noi su bili poprilično suzdržani na njihovu prezentaciju.

Proizvodni pogoni

Vladini gospodarski stratezi iznimno su se trudili prikazati gospodarstvenike sjeverne Hrvatske kao važne čimbenike u gospodarstvu cijele Hrvatske. Na početku svoga izlaganja primijetili su da je sjeverna Hrvatska jedan od rijetkih krajeva u kojem između dva velika trgovačka centra postoje i proizvodni pogoni, naglasivši da poduzetnici na sjeveru Hrvatske ne razmišljaju nužno samo o tome kako pokrenuti proizvodnju, već i kako modernizirati i proširiti postojeću proizvodnju.

Izlaganja predstavnika Vlade o unapređivanju investicijske klime, poticanju ulaganja i poduzetništva, mogućnostima koje se poduzetnicima nude kroz EU fondove, kreditnim programima HBOR-a i aktivnim mjerama zapošljavanja, gospodarstvenici, poduzetnici i obrtnici pažljivo su saslušali, ali nisu baš pokazivali da su previše oduševljeni onime što su čuli.

Većina njih istaknula je da je za komentare i ocjene Vladinih mjera još prerano, uz napomenu da sve ono što su čuli na ProInvestu zapravo već znaju. Puno rječitiji bili su sindikalisti.

- Ovo što sam danas čuo, sindikati govore već dobrih deset godina, tako da mi to nije neka novost. Mislim da bi članovi Vlade možda trebali malo manje pričati, a malo više raditi posao za koji su itekako dobro plaćeni - istaknuo je regionalni povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Franjo Veble i dodao da ga već iritira kako hrvatske vlade pokušavaju prikazati sjever Hrvatske kao “malu Švicarsku”.

- Stalno nas hvale i govore da je na sjeveru Hrvatske situacija odlična, ali neka samo pogledaju kakve su naše plaće, a kakve su u Zagrebu i nekim drugim dijelovima Hrvatske - poručio je Franjo Veble.

Privatni sektor

A da gospodarstvenici iz cijele Hrvatske slično razmišljaju, odnosno da su još skeptični glede pitanja ulaganja, uočio je i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske Unije Branko Grčić.

- Bojim se da privatni sektor u prva tri mjeseca nije baš reagirao na naše pokušaje da potaknemo investicije. Očito je da kod poduzetnika i gospodarstvenika još postoji strah od investiranja - otvoren je bio Grčić.

- Uvjeravam vas da ove mjere već pokazuju pozitivne efekte. No, u makroekonomiji nema brzih rješenja, brzih efekata i brzih promjena. Promjene na makroekonomskoj razini ovise o svakom pojedincu, svakom poduzetniku pojedinačno, i o svakome od nas u javnoj upravi i na našoj sinergiji - poručio je poduzetnicima Grčić.

Naglasio je da se Vladina strategija gospodarskog oporavka temelji na tri stupa; na fiskalnoj konsolidaciji, odnosno na stvaranju stabilnih javnih financija i smanjenju deficita, na provedbi reformi koje će sustav učiniti učinkovitijim i jeftinijim te na novim investicijama u javnom i privatnom sektoru.

Što se, pak, tiče samih investicija, Branko Grčić je naglasio da su veliki problem i poslovne banke koje nisu baš blagonaklone prema hrvatskim poduzetnicima.

Problem projekata

- Banke su jednostavno prestale s kreditiranjem jer procjenjuju da je samo 15 do 20 posto hrvatskih poduzetnika pogodno za financiranje. Je li uopće moguće napredovati bez novca? Ja tvrdim da nije. Neki tvrde da novca ima, ali nema projekata. No, naše iskustvo u razgovoru s poduzetnicima govori nam da projekata ima mnogo, ali se do novca ne može doći. U Hrvatskoj se do novca vrlo teško dolazi - istaknuo je Grčić. Nadovezao se ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras istaknuvši da je jedan od glavnih ciljeva Vladine strategije gospodarskog oporavka i veća dostupnost kapitala.

- Naši građani sve više štede. Više od 120 milijardi je štednje u hrvatskim bankama, a do kredita je teško doći. Moramo preuzeti dio rizika kako bi naši poduzetnici mogli lakše doći do novca - istaknuo je Maras, dodavši da bi Hrvatska trebala profitirati od ulaska u Europsku Uniju.

- Uvjeravam vas da europski poduzetnici cijene Hrvatsku i da će, kad uđemo u Europsku Uniju, poduzetnicima biti svejedno imaju li pogon kraj Varaždina ili kraj Trevisa u Italiji. Čak dapače, Hrvatska je već sada mnogo povoljnija i konkurentnija u nekim stvarima - istaknuo je Maras.

Ulazak u EU

Grčić, Maras i Lalovac su prije početka III. ProInvesta posjetili i varaždinsku Slobodnu zonu, u kojoj 12 investitora zapošljava 3400 ljudi, a čija je sudbina neizvjesna ulaskom u Europsku Uniju.

Maras i Grčić su naglasili da ulazak u Europsku Uniju za slobodne zone donosi pozitivne ali i negativne učinke, dodavši da će Vlada učiniti sve što je u granicama mogućeg da pomogne tvrtkama koje posluju u Slobodnim zonama.

‘Predstečajna nagodba spas je za tvrtke’

Zamjenik ministra financija Boris Lalovac predstavio je razne porezne i druge olakšice koje je njegovo ministarstvo omogućilo poduzetnicima, naglasivši da te olakšice nije bilo lako omogućiti.

- Te velike olakšice za gospodarstvo uveli smo u najtežoj godini za javne financije, u trenutku kad smo naslijedili 10 posto deficita, a EU nam dopušta samo tri posto deficita - istaknuo je Lalovac i dodao kako se Zakon o predstečajnoj nagodbi, unatoč početnom otporu i skepsi, pokazao kao velika pomoć gospodarstvu.

- Zahtjev za otvaranje procesa predstečajne nagodbe podnijelo je 3760 tvrtki koje zapošljavaju 30.000 ljudi. Taj je zakon tim tvrtkama dao novi vjetar u leđa - istaknuo je Lalovac.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 22:30