EKONOMSKI UDAR NA RASTROŠNE OPĆINE 'Nemate za načelnikovu plaću? Volontirajte!'

Halo, Ministarstvo financija? - Da, molim? - Imamo problema. Financijskih. Nemamo više novca. Blokirat će nam račune, nećemo imati odakle isplatiti plaće ljudima, ni tetama u vrtiću, ni vatrogascima, jednostavno, rupa u lokalnom proračunu je prevelika!

- Vidjet ćemo što možemo napraviti…

Ovako otprilike zvuči početak čestih telefonskih razgovora koje u Ministarstvu financija vode s načelnicima i gradonačelnicima hrvatskih gradova i općina kada im voda dođe do grla pa prije nego što tajnici i službenom vozaču pogledaju u oči s priznanjem da ih možda neće moći platiti, panično zovu u Zagreb.

Ministarstvo financija niz je godina iznalazilo razne načine da iz sporednih džepova namakne potreban novac, umiri lokalne čelnike i spriječi pobunu naroda. Prema podacima iz Ministarstva od početka 2008. do kolovoza 2011. godine, dakle u nešto manje od četiri godine gradovima i općinama transferirano je po svim zakonskim osnovama 57,58 milijardi kuna. Čak 556 jedinica lokalne samouprave, od toga 128 gradova i 428 općina za malu zemlju od ni četiri milijuna stanovnika, svima je jasno - previše je. Pogotovo kada njihove autonomne financijske operacije - jamčenje kredita ili zaduživanje za investicije poput spomenika i sličnih narodnih veselja - s ulaskom u EU postaju dio velikog bauka: ukupnog državnog deficita.

Gradovi kočničari

Umjesto velike reforme kojom bi se smanjio broj općina, gradova i županija, u Vladi se sada razmatra alternativno rješenje kojim bi se smanjio barem trošak za plaće lokalnih dužnosnika. Umjesto onoga što bi se moglo smatrati političkim udarom, osmislili su ekonomski udar.

To bi se, prema informacijama iz Vlade, moglo postići tako da se lokalne dužnosnike čija općina ili grad nema dovoljno novca za plaće pretvori u - volontere. Pojednostavljeno rečeno, općinu bez prihoda država ne bi ukinula, već bi ukinula novac za plaću njezinu načelniku i ostalom osoblju koji bi svoj posao morali raditi volonterski. U Vladi kažu da mehanizam za takvo rješenje već postoji u Zakonu o financiranju jedinica lokalne samouprave. Tim je zakonom propisano da se za plaće zaposlenika jedinice lokalne samouprave može trošiti najviše 20 posto izravnih prihoda lokalnog proračuna.

Dva moguća izlaza

Proračun jedinice lokalne samouprave koja troši više od 20 posto izravnih prihoda za plaće Ministarstvo financija moralo bi staviti izvan snage.

A u tom slučaju postoje dva izlaza iz situacije: ili se prilagoditi propisanom limitu i smanjiti trošakove plaća ili slijedi raspuštanje predstavničkog tijela i ide se na nove izbore.

Iako naoko ne zvuči kao velika revolucija, spoznaja da pod takav udar može doći čak 149 općina i 111 gradova, odnosno 260 jedinica lokalne samouprave, gotovo polovica od ukupnog broja, situacija je prilično ozbiljna. Listu gradova i općina koji više od 20 posto vlastitih prihoda troše na plaće i time krše zakon, a koju objavljuje Jutarnji list proizlazi iz analize izvješća o izvršenju proračuna jedinica lokalne samouprave. Ta izvješća gradovi i općine predaju Ministarstvu financija, a za časopis Forbes koji svake godine objavljuje temu “Gradovi pokretači”, birajući najbolje među njima, već ih četiri godine analizira Maruška Vizek, znanstvenica s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Lista pokazuje troškove za plaće u 2011. godini, posljednjoj za koju su izvješća dostupna.

Čak šest gradova - Garešnica, Ilok, Đurđevac, Zabok, Županja i Slatina - na plaće troši više od 40 posto vlastitih prihoda, dvostruko više nego što je zakonom dozvoljeno. Takvih je rekordera među općinama deset, pri čemu je Drnje, općina u Koprivničko-križevačkoj županiji, rekorder s trošenjem više od 50 posto vlastitih prihoda na plaće.

Čak 42 općine u Hrvatskoj iz državnog proračuna te od ostalih subjekata unutar države primaju pomoć koja je veća od njihovih prihoda, odnosno udio državne pomoći u vlastitim prihodima prelazi im 50 posto. Pri tome, Ervenik, Civljane, Kistanje i Lećevica imaju udio državne pomoći u vlastitim prihodima veći od 80 posto.

Inflacija lokalnih izbora

U Ministarstvu financija za sada ne raspolažu službenim popisom gradova i općina koji financijski nisu održivi, već zauzimaju stav prema kojem one jedinice lokalne samouprave koje s novcem koji im u obliku državne pomoći pripada po zakonskim osnovama i vlastitim prihodima ne mogu pokriti troškove više neće moći zvati Ministarstvo u pomoć.

Uz to, najavljuju promjenu zakonodavstva, što bi trebalo dovesti do toga da država više pomaže manje razvijene općine i gradove, odnosno manje razvijene. No pritom ni kune ne misle davati za plaće i materijalne troškove lokalnih administracija.

Da je Ministarstvo financija svih ovih godina dosljedno provodilo Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave, većina općina ostala bi bez proračuna i slijedili bi novi izbori. Takva računica pretvorila se u politički problem jer Vlada, kako nam je rečeno, želi izbjeći masovno raspisivanje prijevremenih lokalnih izbora.

Uostalom, kažu da se time ne bi riješio ni financijski problem, koji se želi riješiti. Naime, ponavljanje izbora u stotinama općina dovelo bi do novog milijunskog troška za državni proračun.