Čekali smo novi Zakon o radu kako bismo zaposlili 20-ak novih radnika, ali sada to do daljnjega nećemo učiniti. Novi ZOR donosi samo minimalne promjene, daleko manje od onih koje smo očekivali. Radnika je i dalje teško otpustiti, a to se onda, naravno, odražava i na zapošljavanje - komentar je Danijela Zadjelovića, generalnog direktora Lipik Glasa, hrvatske tvrtke iz svjetskog lanca automobilske industrije, na novi ZOR o kojem bi se uskoro trebali izjasniti saborski zasutpnici.
‘Nećemo zapošljavati’
U pogonu te tvornice u Lipiku, na zapadu jedne od siromašnijih hrvatskih županija, Požeško-slavonske, 160 radnika izrađuje stakla za luksuzne automobile, poput Bentleyja i Aston Martina. Zadjelović je jedan od poslodavaca koji već godinama upozorava da je hrvatsko tržište rada nefleksibilno i rigidno. Od novog je ZOR-a, kaže, imao velika očekivanja. Sada, nakon što je Vlada u drugo saborsko čitanje uputila konačni prijedlog novog ZOR-a, ne krije razočaranje.
- Žalosno je da smo ovako mnogo vremena potrošili na ovako minorne promjene koje nam nosi novi ZOR. Ovo su minimalne promjene, svakako daleko manje od onih koje nam trebaju kako bismo potaknuli gospodarski rast i zapošljavanje - ističe Zadjelović.
Razočaranje poslodavaca konačnim prijedlogom ZOR-a, koji je Vlada uoči Dana državnosti uputila na saborske klupe, ovih je dana i službeno izrekla Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Nakon pomnog iščitavanja zakonskog teksta, krovna poslodavačka udruga novom je ZOR-u pokazala - crveni karton.
U HUP-u su posebno nezadovoljni nejednakim mogućnostima raspodjele radnog vremena. Naime, maksimalno tjedno radno vrijeme, zajedno s prekovremenim satima, po novom će iznositi 50 sati, ili dva sata više nego sada, osim u slučaju postojanja kolektivnih ugovora, kada bi tjedno radno vrijeme moglo iznositi do 60 sati. Poslodavci su nezadovoljni i izostankom značajnijeg labavljenja procedure davanja otkaza, a posebice stavljanjem u isti koš otkaza u tvrtkama sa samo nekoliko zaposlenih, i u velikim kompanijama, za koje rade stotine ili tisuće radnika. Ukratko, poslodavci smatraju da novi ZOR značajnije ne poboljšava uvjete poslovanja u Hrvatskoj te da neće dati poticaj novom zapošljavanju u zemlji u kojoj je na burzi rada čak i usred sezone više od 300.000 ljudi.
Uzaludne izmjene
Novi ZOR je, čini se, snažna točka podjele ionako podijeljenog hrvatskog društva. Sindikati, koji su olabavili retoriku nakon što su između dva zakonska čitanja uvažene neke njihove primjedbe, ni ovako sročeni ZOR ne smatraju dobrim rješenjem.
- Dosadašnji ZOR nije ni trebalo mijenjati, a ocjene HUP-a su apsurdne - ističe Mladen Novosel, predsjednik SSSH. I poslodavci i sindikalci svoje će primjedbe imati prilike iznijeti ministru rada Mirandu Mrsiću na sastanaku koji je najavljen za danas. U Vladi, međutim, zasad ne pokazuju namjeru mijenjati svoj zakonski prijedlog. Osim, naravno, ako se poslodavci i sindikalci sami, i to hitno, ne dogovore oko izmjena, što izgleda kao čista utopija. Naši sugovornici iz Vlade ističu kako je novi ZOR kompromis između inače nepomirljivih zahtjeva poslodavaca, na jednoj, i sindikalaca, na drugoj strani.
No, neovisni ekonomisti ne dijele Vladin optimizam. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u novom, “kompromisnom” ZOR-u vidi nastavak politike razvodnjavanja reformi. Ocjenjuje kako novi ZOR ne nosi značajnije izmjene u odnosu na dosadašnji te ističe kako se s tim zakonom kasni pet godina.
Izostale reforme
- Nama trebaju brze i radikalne reforme - poručuje Lovrinčević.
Jedna od zamjerki poslodavaca tiče se i nejednakog tretmana svih zaposlenih u Hrvatskoj, jer državni službenici imaju poseban zakon. Time javni sektor, ocjenjuju u HUP-u, ostaje zaštićen od snošenja tereta krize.
S time se djelomično slaže i Ozren Matijašević, predsjednik HURS-a, koji ističe da u Hrvatskoj postoje dva svijeta rada - jedan u javnom, a drugi u privatnom sektoru.
- Zakon mora za sve biti isti. U trenucima kada se gospodarstvo raspada, prava ionako postoje samo na papiru - zaključuje Matijašević.
Što ZOR-u zamjeraju poslodavci
1. Ne omogućuje fleksibilizaciju radnog vremena
2. Nema bitnijeg olakšanja pri davanju otkaza
3. I dalje postoje prepreke radu agencijama za privremeno zapošljavanje
Što ZOR-u zamjeraju sindikati
1. Prebacivanje radnika iz jedne u drugu tvrtku
2. Dodatni rad radnika koji već imaju posao
3. Sve češći rad preko agencija za privremeno zapošljavanje
Komentar Davora Butkovića: Još jedan jalov politički kompromis
Kada je koalicijska Vlada tek preuzimala vlast, krajem 2011., većina ekonomskih analitičara prognozirala je da će hrvatski kreditni rejting odmah biti smanjen. Međutim, na opće iznenađenje, kreditni rejting nam je tada bio potvrđen. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić tijekom jednog od svojih brojnih boravaka u Londonu uvjerio je vodeće ljude iz agencija za kreditni rejting da će Hrvatska vrlo brzo promijeniti Zakon o radu. I na temelju obećanja da će se Zakon o radu hitno mijenjati Zagreb je u ono vrijeme uspio zadržati kreditni rejting. Prošlo je skoro tri godine, a Zakon o radu nije se promijenio. Zakon o radu jedan je od onih temeljnih, organskih dokumenata koji definiraju pojedino društvo i uređuju neke od najbitnijih odnosa u društvu. I dok strani i domaći financijski krugovi, baš kao i strani i domaći poduzetnici, u sadašnjem Zakonu o radu vide jednu od glavnih prepreka za efikasnije poslovanje u Hrvatskoj, sindikati i zagovornici izrazito lijevih političkih opcija taj zakon smatraju zadnjim jamstvom radničke sigurnosti. Što je, međutim, potpuno apsurdno u zemlji s više od tri stotine tisuća nezaposlenih.
Na prvi pogled čini se da je zakonski tekst tek još jedan politički kompromis, koji ne rješava problem. Osim toga, nesporno je da novi Zakon o radu strahovito kasni. Ali, ako će novi Zakon o radu barem malo pridonijeti razumijevanju presudno važne činjenice da radno mjesto nije zajamčena beneficija, nego da je podložno tržištu i da svatko na tržištu rada (dakle, svaki građanin Hrvatske koji je završio sa školovanjem, a nije u mirovini) mora biti spreman na promjenu poslova, na gubitak posla i na borbu za nove poslove, taj bi dokument mogao odigrati dugoročnu pozitivnu ulogu.